110 godina BZK "Preporod": Živjeti za i kroz kulturu

Osnivačka skupština Gajreta, koji je preteča današnjeg BZK Preporoda, održana je krajem februara prije 110 godina. Tim povodom razgovarali smo s prof. dr. Senadinom Lavićem, trenutnim predsjednikom BZK Preporod. Šta je danas zadaća Preporoda, u kakvom stanju Preporod dočekuje 110. godišnjicu postojanja, koji su zadaci u budućnosti, neke su od tema našeg razgovora.

14. Mar 2013. | 08:38 | Novo vrijeme
4130

Piše: Nedžad Novalić

Bošnjačka zajednica kulture (BZK) Preporod ove godine obi4130.jpglježava 110 godina postojanja. Historija Preporoda počinje 1903. godine, osnivanjem Gajreta, društva za potpomaganje muslimanskih učenika i studenata. Gajret je nastavio s radom i između dva svjetska rata, kada se formira još jedno društvo nazvano Narodna uzdanica. Nakon Drugog svjeskog rata, tačnije 1946. godine, dolazi do spajanja Gajreta i Narodne uzdanice i formiranja Preporoda. Međutim, već 1949. godine Preporod doživljava sudbinu svih drugih organizacija s nacionalnim predznakom. Odlukom tadašnjih vlasti Preporod je ugašen, a njegova imovina prebačena Savezu kulturno-prosvjetnih društava BiH. Godine 1991. Preporod je obnovio svoj rad, ne prekidajući ga ni u teškim uvjetima koje je donio rat.
Prof. dr. Senadin Lavić, sadašnji predsjednik BZK Preporod, u razgovoru za Novo vrijeme objašnjava da je na posljednjoj sjednici Izvršnog odbora Preporoda donesena odluka da se u periodu od maja do oktobra ove godine, nizom manifestacija obilježi 110. godina postojanja Preporoda. Izložbe, naučni skupovi, različite kulturne manifestacije bit će upriličene u više bosanskohercegovačkih gradova, čime se demetropoliziraju kulturna dešavanja u organizaciji Preporoda.

Šta je danas osnovna zadaća Preporoda? Ima li Preporod snage da pokrene i vodi neke značajne projekte?

Osnovna dimenzija našeg djelovanja jeste kulturno prosvjećivanje Bošnjaka u skladu s vremenom u kojem živimo, te očuvanje bošnjačkih kulturnih vrijednosti. Preporod ima niz projekata od izuzetne važnosti za bošnjačku kulturu, koje strpljivo i sigurno sprovodi na polju filozofije, znanosti, umjetnosti i književnosti. Osim toga, trebate znati da je Preporod jedan od utemeljitelja Fondacije “Popis 2013.”, koja već djeluje na terenu Bosne i Hercegovine zajedno s Islamskom zajednicom, Vijećem kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Muslimanskim dobrotvornim društvom “Merhamet” i Bošnjačkim institutom – Fondacija Adil Zulfikarpašić. Dakle, Preporod, kao nevladina institucija, vrlo ozbiljno i odgovorno učestvuje u važnim pitanjima popisa stanovništva. Mi imamo organizirane timove koji su stalno na terenu i sprovode kampanju očuvanja našeg narodnog imena Bošnjak. Naših pet institucija sa svojim stručnim timovima demonstriraju ujedinjenost Bošnjaka na ovome važnom poslu oko popisa. Naravno, to nije osnovna djelatnost Preporoda kao ni drugih bošnjačkih institucija, ali imamo odgovornost prema ovom pitanju.

Je li Preporod odustao od jednog od osnovnih ciljeva s kojima je 1903. mala grupa ljudi pokrenula “Gajret”, a to je stipendiranje učenika i studenata i rad s njima? Također, Preporod danas ne posjeduje nikakav medij, što je bila karakteristika i Gajreta i Narodne uzdanice od njihovog osnivanja pa sve, faktički, do njihovog gašenja 1949. godine.

Preporod nastavlja ostvarivati svoje glavne intencije u novom povijesnom kontekstu. Pomažemo mlade ljude koliko možemo. Nagrađujemo radove učenika osnovnih škola u oblasti književnosti i likovne umjetnosti već više od jedne decenije. Unutar Preporoda postoji “Godišnjak” koji uređuje profesor Esad Zgodić, koji predstavlja naš godišnji pregled mišljenja i djelovanja. To je pravo blago u posljednjih desetak godina. Također, općinski odbori Preporoda izdaju i objavljuju svoje publikacije. Osim toga, većina Preporodovih odbora u BiH ima svoje internetske stranice.

Svjedoci smo da se u posljednje vrijeme među Bošnjacima osnivaju i nove nacionalne institucije. Jedan od razloga osnivanja tih institucija, prema tvrdnjama onih koji ih osnivaju, jeste nezadovoljstvo radom Preporoda. Koliko su opravdane takve tvrdnje?

Bošnjaci imaju pravo osnivati udruženja i na taj način ostvarivati svoje interese. Važno je naglasiti da Preporod ima zacrtane smjernice koje slijedi. Unutar Preporoda postoje tijela i organi posredstvom kojih se ostvaruju određene zamisli ili projekti. Ko god smatra da ima neku dobru ideju, nešto što bi moglo biti bošnjačko ili opće dobro, može doći i prezentirati tu ideju pred stručnim ljudima na legalnim tijelima Preporoda. Trpimo bočne udare od ljudi koji imaju neke ideje i zamisli s kojima se ne slažemo, koje su neutemeljene i sasvim zlonamjerne. Smatramo da u bosanskom društvu mora doći trenutak kada će se znati šta govore profesori, a šta laici. Bilo bi naivno prihvatiti izjave da je Preporod “razlog” zbog kojeg neki ljudi osnivaju udruženja i navodno zastupaju interese Bošnjaka, a da pritom ne razlikuju nacionalno i narodno. Nijedan razborit čovjek ne može povjerovati u ovakve tvrdnje. Dovoljno je vidjeti godišnje izvještaje Preporoda pa će se vidjeti da su tu stotine i stotine programa na različitim nivoima i bit će savim jasno kako važnu ulogu ima Preporod među Bošnjacima danas.

Ono što pojedinci također zamjeraju Preporodu jeste da je upravljanje Preporodom svedeno na jedan uski krug ljudi. Je li to tačno, i koliko je time Preporod sam sebe delegitimirao među Bošnjacima?

Ljudi koji danas predstavljaju rukovodstvo Preporoda su prosvjetiteljski orijentirani bošnjački intelektualci, spremni da se kritički razračunavaju s bošnjačkim predrasudama i mitovima. Mi se nikada nećemo prepustiti dogmatskom mentalitetu, niti ćemo napustiti humanističke ideje bošnjačke kulture. Mi smo, između ostalog, jedan bošnjački državotvorni projekt koji djeluje kroz kulturu, i služimo ostvarenju bošnjačkih kulturnih vrijednosti. Mi smo u potpunosti svjesni važnosti i vrijednosti Preporoda za Bošnjake da bi ga prepustili avanturistima! S ponosom i znanjem nastavljamo ideju kulture koju je započeo Safvet-beg Bašagić i njegovi saradnici 1903. godine. Tu misiju su od 1990. nastavili Muhsin Rizvić, Enes Duraković, Munib Maglajlić, te Šaćir Filandra. I ja tu ideju, kao sadašnji predsjednik Preporoda, nastojim sačuvati i njegovati. Preporod čine stotine ljudi s jasnim stavom i opredjeljenjem spram banalnosti i površnosti kojima nas “pojedinci” žele usrećiti.

Preporod i Islamska zajednica Bosne i Hercegovine trebale bi biti dvije najvažnije institucije kod Bošnjaka. Kakva je saradnja Preporoda i Islamske zajednice?

Da, to doista jesu dvije najvažnije institucije Bošnjaka već odavno. Danas je očito da su obje institucije pred velikim izazovima i siguran sam da ćemo uspjeti izvršiti svoje misije. Imam veliko intelektualno i ljudsko povjerenje u reisul-ulemu Huseina ef. Kavazovića. Jedan drugom ćemo od srca pomagati u svim poslovima koji se u budućnosti pojave pred nama.

Iza Preporoda je 110 godina postojanja. Šta su ciljevi i zadaće ove kulturne zajednice u narednim godinama?

Nastaviti s izvršavanjem zacrtanih strateških projekata na polju kulture. U svim općinskim organizacijama dostići kvalitetne i funkcionalne uvjete za rad, a prije svega razvijati svijest kod mladih ljudi da je njihova kultura osnov njihovog života u budućnosti. U tom smislu se već suočavamo sa strašnim iskušenjima pseudomodernizma, u kojem smo ulovljeni, i kulturne pustinje koja se širi oko nas. Da bismo nadvladali takvo stanje, moramo razviti svijest da je kultura osnovna forma postojanja jednog naroda i ljudi općenito, i da joj pripada najvažnije mjesto u životu jedne zajednice. Mi ne smijemo biti društvo “zatvorenih muzeja”. Promjena naše svijesti u tom smislu jedan je od strateških ciljeva našeg djelovanja, ali zasigurno je i jedan od najtežih zadataka u narednim godinama.

Na vrh