16 dana aktivizma: EU info centar organizovao seminar „Ženska prava u kontekstu pridruživanja EU“

9. Dec 2016. | 23:31 | NV
Zenska prava u kontekstu pridruzivanja EU 01

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama – 25. novembra, i kao doprinos kampanji 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, EU info centar je organizovao seminar pod nazivom „Ženska prava u kontekstu pridruživanja EU“.

Na seminaru su učestvovale istaknute stručnjakinje u oblasti ljudskih prava s ciljem podrške konstruktivnoj raspravi o položaju žene u modernom društvu, te istraživanja mogućnosti unapređenja ženskih prava u postupku pridruživanja EU.

U svom izlaganju, profesorica dr. Godula Kosack, članica Upravnog odbora Ženskog pokreta za prava TERRE DES FEMMES iz Njemačke, fokusirala se na nedavni talas migracija i ulogu Ženskog pokreta u rješavanju izbjegličke krize.

„U Njemačkoj danas imamo najviši broj registrovanih izbjeglica zabilježen u historiji. Naš zadatak je da osiguramo da naše društvo nastavi težiti ka ostvaranju rodne ravnopravnosti, sa posebnim naglaskom na ženska prava izbjeglica. Od Ženskog pokreta se posebice sada očekuje da brani svoja dostignuća i osigura da se sve žene uključe u potragu za rodnom ravnopravnosti,” izjavila je profesorica Kosack.

Sanja Sarnavka, predsjednica udruženja B.a.B.e. iz Zagreba je podijelila iskustva Hrvatske u postupku pridruživanja EU u kontekstu rodne ravnopravnosti i ljudskih prava. Prema mišljenju Sarnavke, ovaj postupak predstavlja savršeno vrijeme za jednu zemlju da počne raditi na unapređenju ženskih prava.

„Pristupni pregovori trebaju biti usklađeni sa politikama EU koje se bave rodnom ravnopravnosti i pozitivnim aktivnostima, i svi relevantni akteri, poput organizacija civilnog društva i akademska zajednica, trebaju zajedno da sudjeluju u analiziranju i monitoringu pregovaračkih poglavlja”, navela je Sarnavka.

Jadranka Miličević, predsjednica Fondacije Cure iz BiH, istakla je problem nedovoljne zastupljenosti žena u donošenju odluka i kreiranju politika, naglasivši da žene nisu dovoljno zastupljene u državnim upravljačkim strukturama, za što je uzrok loš obrazovni sistem, neinformisanost, i ekonomska nesigurnost žena, iako postoje određene naznake i kampanje pokrenute na ovu temu, poput osnivanja ženskih udruženja. “Zbog nedostatka interesa, podsticaja i srodnih politika države, ovo predstavlja mali, ali važan korak u postizanju rodne ravnopravnosti“, zaključila je Miličević.

Zilka Spahić Šiljak, učesnica na seminaru je iznijela mišljenje da je obrazovanje polazna tačka kada se radi o rodnoj ravnopravnosti.

„Školski udžbenici u BiH i dalje sadrže rodne stereotipe, i često ni učitelji ne shvataju ozbiljnost ovog problema, a pogotovo djeca“, utvrdila je Spahić Šiljak.

Seminaru su prisustvovali predstavnici relevantnih ministarstava, organizacija civilnog društva, ženskih udruženja, i međunarodnih organizacija.

 

NV

Na vrh