Adis Arapović: Ljevica može osvojiti 300.000 glasova ukoliko ponude svježe ideje i neokaljana lica

6. Sep 2017. | 22:35 | NV
adis arapovic

Zajednički sastanak glavnih odbora SDP-a BiH i DF-a dogovoren za subotu donosi mnogo optimizma među građane Bosne i Hercegovine.

Okovana desničarima i njihovim sumanutim programima BiH se suočava sa ozbiljnim problemima, počevši od onih ekonomske naravi do ozbiljne ugroženosti vladavine prava, piše NAP.

Bude li bh. ljevica imala mudrosti i pridobije povjerenje glasača, Bosna i Hercegovina, poput onoga što se desilo recimo Makedoniji, već od naredne godine može prodisati punim plućima, a građani se mogu osloboditi straha.

Prema procjenama politologa Adisa Arapovića stranke ljevice mogu osvojiti 300.000 glasova na predstojećim izborima ukoliko ponude svježe ideje i neokaljana lica, a to bi značilo i zaustavljanje sunovrata bosanskohercegovačkog društva, koje dvije decenije klizi u sve veća socijalna raslojavanja.

Arapović nije samo politički analitičar koji prati dešavanja unutar Bosne i Hercegovine. Upravo finalizira doktorsku disertaciju na temu političkog spektra i profila političkih stranaka u BiH, pa su njegove analize itekako kredibilne.

 

Ljevici nedostaje masovno privlačenje članstva

No, da ne bi bilo zabune i previše optimizma bez pokrića, kaže Arapović, treba jasno reći da su pred ljevicom i brojni izazovi koje treba savladati. Njega osobno brine to što ni gotovo tri godine od izbora, i činjenica da teče posljednja godina mandata aktuelne vlasti, ljevica nema jakih dokaza da su se tzv. stranke ljevice revitalizirale i da se s optimizmom mogu spremati za izbore 2018.

“Dvije činjenice i dalje opterećuju glavne stranke ljevice, SDP i DF, a to su ideološko i programsko lutanje, te konzervirana kadrovska slika, odnosno izostanak masovnijeg privlačenja članstva i novih prominentnih lica”, smatra Arapović.

Na pitanje vidi li ipak dovoljno optimizma zbog zajedničke sjednice glavnih odbora SDP-a i DF-a, koja barem retorički obećava novo političko razdoblje u BiH, Arapović kaže da rezultati lokalnih izbora i novija ispitivanja javnog mnijenja o rejtingu stranaka, te perspektivama ljevice, imperativno nalažu savezništvo ove dvije stranke, jer, prema njegovom mišljenju, koliko god bile nedovršene, one jesu jedine u BiH koje formalno streme socijalnoj demokratiji.

“Rasipanje glasova na lokalnim izborima bio je zajednički fijasko i ničiji uspjeh, a loši pojedinačni rezultati produbili su izborni poraz gubitkom osvojenih mandata nakon izbora, osipanjem vlastitih redova. Dakle, ako želi da opravda svrhu vlastitog postojanja, politička ljevica mora postati homogena cjelina“, kaže Arapović.

 

Nema koristi od salonskog antifašizma

On smatra da ne mora nužno postati jedna super-stranka ljevice, ali to u svakom slučaju, kaže, mora biti veće savezništvo na razvijenim i proklamiranim ciljevima i programima, radikalno fokusiranim na klasna, socijalna i ekonomska pitanja, a ne na salonski antifašizam i lijevi popul-patriotizam, što, smatra, godinama dominira njihovom retorikom.

Kada razmišlja o opasnostima na koje ljevice može naići na putu do ulaska u vlast i osnaživanja bh. društva, Arapović kaže da socijaldemokratija može i treba biti cement ovoga društva koje dvije decenije klizi u sve veća socijalna raslojavanja, skoro do granice klasnog sloma, koristeći međunacionalnu tenziju kao paravan za krađu, rastakanje institucija, poretka i zakonitosti, te uništavanje društvenog bogatstva.

Aktuelni mandat će, kaže, sada je već izvjesno, biti okončan vrlo skromnim rezultatima vladajućih stranaka, a nezadovoljstvo većine građana mora se politički artikulirati. To znači da postoji minimalno 300.000 glasova koje bi ljevica mogla dobiti ukoliko ubijedi svoje simpatizere da uopšte glasaju, a onda da glas daju upravo njima.

No, istovremeno, kaže, ljevica teba biti svjesna da glasove ili izborni uspjeh neće donijeti mantra o antinacionalizmu kao političkom, ekonomskom, socijalnom i svakom drugom programu.

“Ljevica nam mora ponuditi svježe i radikalne lijeve ideje, neokaljana lica i spremnost na beskompromisni obračun sa neredom i u državnim, ali i u vlastitim redovima. Imaju li SDP i DF kapacitet za takvo što, da li su njihovi animoziteti snažniji od državničke vizije, mogu li privući intelektualnu elitu i ko su ljudi koji će ovaj epohalni teret nositi, pitanje je koje  treba javno postaviti. Ako vrlo brzo ne bude odgovora, ne isključujem realnu mogućnost jačanja treće lijeve struje, koja će popuniti prazni prostor na principima socijalne pravde, solidarnosti i obračuna s tajkunskom oligarhijom i dinastijom u nastajanju”, smatra Arapović.

“Polarizacija na političkoj mapi sazrijeva, SDA se kreće udesno i uz strane sponzore, javne resurse i klijentelističku mrežu ima jaku startnu poziciju. SBB ovladava centrom, polu-poziciona uloga donosi im korist, a ofanzivna taktika širi rascjep spram SDA, privlačeći glasove slijeva. Samo je ljevica u gasovitom agregatnom stanju, samo ljevica nije artikulirala svoj karakter i profil. Ukoliko se ne reformira u kratkom roku, slijedi joj sudbina slična stanju ljevice u Hrvatskoj ili Srbiji. Dakle marginalna uloga, 15-ak posto mandata, još četiri godine. Ako je to dovoljno, onda ništa”, zaključuje Arapović.

 

NV / NAP

Na vrh