Adis Muhović: Birači prepoznaju populističke izjave

Kreiranje razvojnih strategija i izbornih obećanja na činjenicama umjesto na ispraznim floskulama dugo je bio nedosanjan san bh. političke stvarnosti. S ciljem promoviranja odgovornog pristupa politici te kreiranja realnih planova za ekonomski razvoj, Centar za politike i upravljanje nedavno je objavio niz izvještaja namijenjenih kako donosiocima odluka tako i široj javnosti. O ovoj ali i mnogim drugim temama razgovarali smo s Adisom Muhovićem, programskim koordinatorom ovog istraživačkog centra

2. Sep 2014. | 18:00 | Razgovarao Ajdin Perčo

Nedavno objavljeni izvještaji Centra za politike i upravljanje sistematizirali su ekonomske pokazatelje za Bosnu i Hercegovinu u protekle četiri godine. Stavljajući bh. privredu u kontekst regionalnih ekonomskih kretanja, evidentno je da, iako je BiH ostvarila određen napredak u neophodnim reformama, pred domaćim vlastima predstoji dug put ka ekonomskom oporavku zemlje.


NV: Možete li nam za početak nešto više kazati o onome čime se bavite?

Trenutno sam programski koordinator na projektu “Promoviranje političke odgovornosti i razvoj demokratije putem zagovaranja programskih političkih debata u predizbornom i postizbornom procesu u BiH”. Završio sam Fakultet političkih nauka u Sarajevu. Postdiplomski studij, smjer međunarodni odnosi i diplomatija, također pohađam na tom fakultetu. Tokom studija najviše sam radio kao freelance-dizajner jer me je interesirala informatika, a i u srednjoj školi sam se mnogo bavio tom znanošću. Kad sam završio studije, osnovao sam firmu i radio u realnom sektoru, ali u jednom trenutku sam shvatio da se želim fokusirati na karijeru u neprofitnom sektoru. Aplicirao sam za posao u Razvojnom programu Ujedinjenih naroda, gdje sam završio praksu u Komunikacijskom uredu, te imao priliku steći iskustvo radeći na nekim projektima. Nakon toga sam se pridružio timu Centra za politike i upravljanje (CPU).


NV: Čime se bavi CPU i koji su ciljevi te organizacije?

Centar za politike i upravljanje je istraživačka institucija odnosno think tank. Bavimo se socijalnim i ekonomskim pitanjima u Bosni i Hercegovini, a najviše se fokusiramo na ekonomske politike i razvoj privatnog sektora, obrazovanje, javnu upravu i proces evropskih integracija. Redovno radimo istraživanja i objavljujemo analize i izvještaje te nastojimo pomoći u kreiranju procesa donošenja odluka u bh. institucijama, zasnovanim na argumentima i činjenicama.


NV: U vašim se izvještajima, između ostalog, navodi i to da BiH u posljednjih nekoliko godina ima rast industrijske proizvodnje, kreditni rejting niži od regionalnog te visoku stopu ovisnosti o doznakama iz inozemstva. Šta ovo konkretno znači za buduće razvojne planove BiH?

Cilj ovih analiza prije svega bio je da se sumiraju rezultati rada bh. vlasti u posljednje četiri godine, ocjenjujući privredni rast i ekonomske trendove, koji su uvjetovani donošenjem ili nedonošenjem, odnosno provođenjem ili neprovođenjem konkretnih razvojnih politika. Naš cilj nije bio da kreiramo stav o tome šta treba napraviti na polju ekonomije, iako imamo niz izvještaja koji daju odgovore na mnoga pitanja, već da kreiramo atmosferu u kojoj će se politika početi baviti tim temama. Ovo je pogotovo značajno imajući u vidu da se trenutno nalazimo u predizbornom periodu, te smo nastojali utjecati na to da političke partije svoje predizborne kampanje zasnivaju na odgovornim i argumentiranim politikama.


NV: Izuzev Kosova, Bosna i Hercegovina ima najveći iznos doznaka iz inozemstva na Balkanu. Šta je uzrok ovom fenomenu?

U principu, to može govoriti o lojalnosti bosanske dijaspore. Kad je riječ o ovisnosti o doznakama, smatram da će one uvijek biti visoke bez obzira na ekonomski razvoj i rast BiH. To pak ne treba značiti da se mi možemo osloniti samo na tu vrstu pomoći. Procijenjeni privredni rast zapadnih zemalja, odakle pristiže veći dio doznaka, mnogo je niži od rasta u prethodim godinama te se može očekivati donekle smanjen dotok pomoći. Stoga se pametnije kanaliziranje pomoći dijaspore u vidu investicija u ekonomiju nameće kao prioritetan zadatak.


NV: Iako se u javnosti čak i od političara često navodi podatak da je gornja granica zaduženosti za BiH iznos javnog duga koji ne prelazi 60 posto BDP-a, međunarodne finansijske institucije ustvari navode da za zemlje u razvoju, što uključuje i BiH, navedeni procenti ne smiju prelaziti 40 posto. Možete li nam ovo objasniti?

Preporuka je svakako da iznos bude 40 posto zaduženosti da bi se moglo upravljati tim dugom i da se zemlja ne nađe u finansijskim problemima ako ne bi mogla vraćati svoj dug. Ali kad pogledamo regionalnu sliku, BiH i dalje nije ušla u krug prezaduženih zemalja. Iako imamo niži kreditni rejting od zemalja u regionu, naš dug, koji za 4,9 posto prelazi granicu od 40 posto, u odnosu na zemlje u regionu nije toliko kritičan. Treba znati da nije isto kad se krediti koje uzimamo troše na plaće administraciji umjesto na razvojne projekte, pa smo zbog toga radili ovaj projekt i objavili ekonomske izvještaje s ciljem poticanja države da razvojne planove kreira na činjenicama. Politika se treba baviti razvojem biznisa da bi se povećala produktivnost te da bi se u budžet ulivalo više sredstava. Na taj način političari ne bi morali ići Međunarodnom monetarnom fondu i drugim međunarodnim kreditorima.


NV: Jeste li imali reakcija od nadležnih ministarstava na stavove i analize koje ste napisali? Smatramo da će svaki pokušaj zaoštravanja javnog diskursa s ciljem homogeniziranja biračkog tijela na etničkom principu u predizbornom periodu kod birača biti prepoznat kao populistički i neodgovoran

Od nadležnih ministarstava nismo imali reakcije. Mi sad zapravo radimo monitoring da vidimo koliko naše aktivnosti imaju utjecaja na diskurs političara te u kojoj će mjeri oni promijeniti ili neće promijeniti svoj stav. Želimo uraditi evaluaciju našeg rada, a prvi dio zagovaračkog dijela je tek počeo. Sve naše analize proslijedit ćemo političkim subjektima i zahtijevati da se u svojim programima očituju o tim pitanjima te da daju konkretne odgovore i rješenja za pitanja koja su postavljena.


NV: Vi ste zapravo samo sistematizirali postojeće stanje, a šta konkretno od njih očekujete s obzirom na to da niste naveli preporuke šta bi oni trebali raditi?

Posao političkih subjekata je da u narednom period daju odgovore na izazove koji očekuju buduću vlast, te da odrede kako će se s njima nositi. CPU je u dosadašnjem periodu nudio konkretna rješenja i ona su dostupna i preporučena svakom političkom subjektu za preuzimanje i korištenje. Mi ćemo nastaviti s davanjem preporuka kad izborni proces bude gotov, ali ne želimo oblikovati mišljenje birača i javnosti o tome za kakva konkretna rješenja i politike se trebaju opredijeliti. Svakako želimo vidjeti da se birači opredjeljuju za one političke subjekte koji pokažu odgovornost i ponude konkretna rješenja. Smatramo da će svaki pokušaj zaoštravanja javnog diskursa s ciljem homogeniziranja biračkog tijela na etničkom principu u predizbornom periodu biti prepoznat kod birača kao populistički i neodgovoran.


NV: Tri globalna indeksa koje ste naveli u svom izvještaju navode tri različite ocjene bh. ekonomije, tri različite pozicije na rang-listi za BiH. Na dva od njih BiH je napredovala, a na jednom nazadovala. Je li ovo sve previše konfuzno da običan bh. stanovnik razumije trenutno stanje bh. privrede?

Sva tri indeksa su vrlo mjerodavni i svaki analizira specifične parametre ekonomije. Pozitivno je da je BiH napredovala u dva od tri, te da je u jednom uspjela prestići neke regionalne zemlje. Prema indeksu Global Competitiveness, BiH prvi put nije posljednja u regionu i to je vrlo značajno. Nastojali smo jednostavno objasniti ove mjere pomoću niza tabela i na primjeru indeksa konkurentnosti vidjeti da je BiH od trinaest faktora napredovala u njih jedanaest, a samo u dva nije. Istovremeno, prema Doing Business Reportu, mi smo nazadovali jer ovaj indeks veći naglasak stavlja na administraciju i reguliranje privrede. Istovremeno, pozicija Crne Gore i Makedonije na ovom je indeksu mnogo bolja, ali se to ne prenosi na jednako bolje realne ekonomske pokazatelje. Ne može se sve svesti na brojku, ali je poražavajuća činjenica da je BiH uvijek u donjem dijelu ljestvica. No, ohrabruje činjenica da je zabilježen napredak na dva od tri indeksa.


NV: S obzirom na to da ste se u svojim izvještajima bavili i pitanjem energetske politike BiH, možete li nam reći bi li eventualna liberalizacija tržišta električne energije uzrokovala poskupljenje ili pojeftinjenje struje?

Ako uzmemo u obzir iskustva zemalja u regionu koje su provele liberalizaciju, ona donose poskupljenje struje. Ali treba imati u vidu da je naprimjer Vlada FBiH poskupljenja struje popratila donošenjem programa koji subvencionira siromašnu kategoriju stanovništva. Ukoliko se liberalizacija provede na kvalitetan način, utoliko to ne bi trebao biti velik problem. Mi planiramo pripremiti sveobuhvatnu analizu efekata liberalizacije energetskog ali i telekomunikacionog sektora, pa ćemo imati i konkretnije prijedloge koje planiramo uputiti nadležnim institucijama. Međutim, uvijek postoje alati kojima se mogu zaštiti najsiromašnije kategorije stanovništva te na taj način spriječiti dodatno osiromašivanje zbog poskupljenja električne energije.


NV: S kojima od entitetskih i državnih institucija imate kvalitetnu saradnju?

Izuzetno dobru saradnju imamo s Federalnim ministarstvom obrazovanja. To ministarstvo je prilično susretljivo, barem kad je riječ o saradnji s Centrom za politike i upravljanje. Svaki projekt koji smo zajedno pokušali unaprijediti bio je podržan od tog ministarstva, uključujući i naše aktivnosti na polju unapređenja obrazovnog sistema. Istovremeno, radimo na jačanju veza s nevladinim sektorom te planiramo napraviti forum kreativnih industrija u BiH. Želimo na jednom mjestu okupiti sve relevantne igrače koji su vezani za kreativnu industriju u našoj zemlji, koja zahtijeva mala ulaganja ali nudi visok povrat uloženog.


Adis Muhović je programski koordinator Centra za politike i upravljanje (CPU). Trenutno vodi projekt “Promoviranje političke odgovornosti”. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, na kojem trenutno pohađa i postdiplomski studij, smjer međunarodnih odnosa i diplomatije. Prije rada u nevladinom sektoru radio je u vlastitoj firmi. Praksu je obavio u Komunikacijskom uredu Ujedinjenih naroda u BiH.

Na vrh