Banke obećavaju odgodu, a osiguravajuća društva brzu isplatu

Redovna otplata kredita, kako pojedinaca tako i kompanija, u područjima pogođenim poplavama dovedena je u pitanje, a tek neznatan broj njih osigurao je imovinu za rizik od poplava. Banke izjavljuju da su spremne izaći u susret klijentima, a osiguravajuća društva obećavaju brze isplate. Ali hoće li ovo biti dovoljno da se pomogne domaćoj privredi na putu ka oporavku?

7. Jun 2014. | 10:01 | Ajdin Perčo
23839


FOTO: Sulejman Omerbašić

Za poplavama pogođeno stanovništvo u Bosni i Hercegovini povratak normalnom životu ne podrazumijeva isključivo nabavku dovoljnih količina hrane i krov nad glavom. Nakon što se očiste gradovi i ulice, povratak normalnom životu podrazumijeva i povratak na posao, ali i vraćanje kredita koji su u pojedinim slučajevima iskorišteni upravo za gradnju objekata koji su srušeni. Nezavidna finansijska situacija u kojoj se našao određen broj pojedinaca ali i firmi jedino može biti riješena u saradnji s bankama koje, sudeći po trenutnim najavama, obećavaju kooperativan pristup. Istovremeno, osiguravajuće kuće naglašavaju da je tek minoran postotak objekata i imovine bio osiguran dopunskom policom za rizik od poplava, što u praksi znači da velikom broju bh. stanovnika predstoji teška finansijska situacija.


Banke najavljuju saradnju

Agencija za bankarstvo FBiH najavljuje da će putem razgovora s bankama doći do uspostavljanja niza mjera kojim bi se pomoglo u otplaćivanju kredita pojedinaca i firmi koje su pogođene poplavama. Reprogram kredita ili odgoda vraćanja glavnice jedan je od modela koji može biti primijenjen u praksi. Istovremeno, bankama je upućena inicijativa da ne uzimaju profit od humanitarne pomoći koja dolazi u našu zemlju. Pojedine banke već su provele slične mjere. Sparkasse banka je donijela odluku o ukidanju svih naknada za UPP i IPP prilive, kao i odluku o ukidanju naknada za konverzije vezanih za uplate iz BiH ili inozemstva na račune humanitarnih organizacija i općina, a koji su otvoreni isključivo u svrhu prikupljanja sredstava za pomoć ugroženima u elementarnim nepogodama.

Mjere koje će se primjenjivati na otplatu kredita bit će dogovarane na bilateralnoj osnovi između klijenta i banke. Za teško pogođene kompanije predviđa se i mogućnost moratorija, a Hypo Alpe Adria banka je već u danima nakon poplava na sjednici uprave odobrila prve moratorije na otplatu kredita. Raiffeisen banka još nije donijela konkretne mjere iako se najavljuje pronalazak odgovarajućih rješenja čija bi šira primjena trebala zaživjeti nakon usvajanja zakonskih okvira usmjerenih na prevazilaženje novonastale situacije.

Bankarski sektor kratkoročno neće biti finansijski uzdrman s obzirom na to da je pokrivenost rizičnih plasmana kreditnim rezervama zadovoljavajuća, tvrde banke. Ali ako ne dođe do dugoročnog oporavka ekonomije, negativne posljedice osjetit će svi privredni sektori pa tako i finansijski. Pravilan raspored međunarodne pomoći i donacija te pomoć ključnim privrednim sektorima trenutno je ono što je najvažnije jer se samo na taj način može osigurati oporavaSarajevo Osiguranje, jedno od najvećih osiguravajućih društava u BiH, ima tek 320 osiguranika u područjima ugroženim poplavama koji su ugovorili dopunski rizik od poplave za osiguranu imovinuk privrede. Budžetska disciplina je jednako važna jer se predviđa pad prihoda od poreza, iako se još ne zna u kojoj mjeri.


Imovina neosigurana od poplava

Kompanije i pojedinci koji su svoju imovinu osigurali za rizik od poplave su u povoljnijoj situaciji u odnosu na veliku većinu onih koji su odlučili da ne ugovore rizik od poplava u svoju policu osiguranja. Sarajevo Osiguranje, jedno od najvećih osiguravajućih društava u BiH, ima tek 320 osiguranika u područjima ugroženim poplavama koji su ugovorili dopunski rizik od poplave za osiguranu imovinu. Poređenja radi, neslužbene procjene govore da je oštećeno ili uništeno više od 7.000 objekata u BiH. Iz ove kompanije također navode da se trenutno prijavljena šteta kreće u rasponu od 2,5 do 3 miliona KM, ali ovaj iznos nije konačan s obzirom na to da se štete svakodnevno prijavljuju. Sličnu situaciju su zabilježili i u Triglav Osiguranju, gdje navode da osiguranici nisu često ugovarali zaštitu od rizika od poplava. Vremenske nepogode kojima svjedočimo a koje se predviđaju i u budućnosti mogle bi utjecati na promjenu ovog stava među bh. stanovništvom.

Istovremeno, osiguravajuća društva slično kao i banke, smatraju da neće biti kratkoročnih posljedica po njihovu finansijsku stabilnost. Kapital kojim raspolažu je iznad minimalno zakonski potrebnog, navode u Triglav Osiguranju, a također osiguravajuća društva prenose dio rizika i na reosiguranje. Osim toga, analize učešća pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom portfelju svih osiguravajućih društava u BiH pokazuju kako je učešće dopunskog rizika od poplave kao i osiguranja imovine od drugih rizika nesrazmjerno malo u usporedbi s, primjerice, osiguranjem od automobilske odgovornosti, a to se posebno odnosi na privatnu imovinu, navode iz Sarajevo Osiguranja.


Put naprijed

Za potpunu sanaciju štete privredi BiH bit će potrebno mnogo više od reprogramiranja kredita ili isplata osiguravajućih društava. Kvalitetna procjena šteta nastalih usljed poplava prvi je korak ka oporavku. Pravilna i transparentna raspodjela međunarodne pomoći ključnim sektorima je sljedeći korak koji bi trebalo da bude praćen kreiranjem dugoročnih razvojnih strategija. Poslove popravaka oštećene javne infrastrukture, u slučajevima kad je to moguće, trebalo bi dodjeljivati domaćim građevinskim firmama. Osim toga, stanovništvo u BiH treba nastojati da prilikom kupovine humanitarne pomoći uzima domaće proizvode jer na taj način veći dio novca ostaje u BiH, što u konačnici rezultira većim poreskim prihodima i sredstvima neophodnim za pomoć ugroženim područjima.

Na vrh