Benjamin Pargan: Njemačka i Brisel zabrinuti zbog desturktivne politike Hrvatske i utjecajem Rusije u regionu

8. Sep 2017. | 11:31 | NV
pargan

Benjamin Pargan, urednik bosanskog programa Deutche Welle-a kaže u intervjuu za INS da su Njemačka i Brisel zabrinuti najnovijom politikom Hrvatske prema Bosni i Hercegovini i na Blakanu.

Pargan komentira najnoviju politiku hrvatske predsjednice i vodstva te zemlje u vezi BiH, najavljene  susrete Kolinde Grabar-Kitarović s ruskim predsjdnikom Vladimirom Putinom, te govori o mogućem snažnijim uplivu Njemačke u dešavanja na Balkanu.

 

INS: Kako Berlin gleda na agresivnu, pa čak pomalo i histeričnu kampanju Hrvatske protiv BiH, a pod izgovorom rastuće radikalizacije?

PARGAN: Načelno, u Njemačkoj i Briselu, među njemačkim zastupnicima u Evropskom parlamentu, već se odavno govori i strhuje od veoma destruktivnog pristupa Hrvatske i zloupotrebe činjenice da je članica EU, kada je riječ o regionalnoj politici. O tome se pričalo već i prije nekoliko mjeseci, a sadašnji događaji to samo potvrđuju. Ima njih koji čak i kažu da u Briselu u posljednje vrijeme pojedini, ne svi, zastupnici Hrvatske u EP ne rade ništa drugo nego hodaju okolo i pokušavaju ocrniti BiH i direktno prijete korištenjem činjenice da su članica u EU, na što se i u Briselu i Berlinu nerado gleda. Činjenica da su hrvatski mediji nedavno napali njemačku saveznu vladu, odnosno kancelarku  Angelu Merkel, direktno ima veze s tim da je (ovdje) direktno kazano da im se ne dopada ta vrsta politika da se regionalni, odnosno bilateralni problemi Hrvatske sa BiH ili Srbijom, dižu na nivo EU, to jeste da se zloupotrebljava članstvo EU za rješavanje regionalnih sukoba.

 

INS: Mediji su prenijeli da Njemačka želi da BiH bude uređena kao građanska država, što se Zagrebu ne sviđa. Štaviše,hrvatski mediji su tvrdili da je kancelarka Merkel pod utjecajem turskog predsjednika Recepa Tayyipa Edogana!? Kako to komentirate?

PARGAN: Tvrdnje da Erdogan određuje politiku Angele Merkel prema zapandom Balkanu i BiH su besmislica. Odnosi Turske i Njemačke nisu nikada bili gori. Oni ne mogu da riješe osnovna diplomatska pitanja kao što su njemački državljani uhapšeni u Turskoj, a besmisleno je govoriti da Erdogan kreira njemačku politiku prema BiH.

Ja, zasada, nemam službenu potvrdu da je neko u Berlinu insistirao na tom klasičnom građanskom uređenju BiH. Naravno da u Berlinu, među političarima koji se bave zapadnim Balaknom i dobro poznaju situaciju u BiH, ima onih koji tvrde da bi to bio pravi put za istinski napredak BiH. Međutim, ima i onih koji imaju dovoljno senzibilnosti za tu kompleksnu situaciju u BiH.

Štaviše, ima dovoljno onih koji imaju razumijevanja, empatiju i za strah Hrvata u BiH zbog činjenice da su, navodno, najmanje konstitutivni narod i koji to shvataju ozbiljno. Ima mnogo onih koji su pametni, koji dobro poznaju situaciju, i koji znaju odvojiti jedno od drugog. Dakle, tu kleptokratiju, etnički pristup, odnosno zloupotrebu nacionalnih interesa i etničkih pitanja, na jednoj strani, te prodavanja toga kao nekakve politike, na drugoj strani.

Ovdje se to posmatra diferencirano. Međutim, zaista nije tako da se Njemačka svakodnevno bavi bilateralnim problemima Hrvatske i BiH.

 

INS: Hrvatska predsjednica je najavila u oktobru posjetu Rusiji. Tvrdi da će s Putinom razgovarati i o BiH. Imajući u vidu odnose Njemačke i Rusije u posljednje vrijeme, kako se iz Berlina gleda na ove avanture hrvatske predsjednice? Posebno jer Kolinda Grabar-Kitarović želi da bude jedna vrsta posrednika između Washingtona i Moskve.

PARGAN: Uz svo dužno poštovanje za hrvatsku predsjednicu, a slično se dešava sa Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije, oni nisu toliko važni Njemačkoj kao potencijalni posrednici između SAD, Rusije i EU. Mediji i, oni sami, precjenjuju tu ulogu. Ovdje se skeptično gleda na ulogu Rusije na zapadnom Balkanu jer se ne vjeruje da bi ta uloga uvijek mogla biti konstruktivna i usmjerena ka rješavanju problema. Naprotiv, strahuje od toga da regionalni problemi, koji evidentno postoje, ne budu zloupotrijebljeni i da se od toga napravi veći problem.

Pitanje je koliko će hrvatskoj predsjednici uspjeti da se pozicionira kao posrednik između Rusije i Amerike, ja sam vrlo skeptičan. U Njemačkoj se načelno smatra se regionalni problemi tih zemalja zapandog Blakana moraju rješavati u bilaterlanim okvirima, bez  pokušaja da se upletu treće ili četvrte strane i da se ti konflikti zloupotrijebe u nekom drugom kontekstu. Zato se očekuje, ako ima otvorenih pitanja Zagreba i Sarajeva, da se to rješava u bilaterlanim pregovorima i da se želi riješiti problem, a ne da se pred izbore i u geostraštekim kontekstima pokušava prijetiti novim problemima.

 

INS: Da li se može očekivati da Berlin povuče odlučnije poteze s obzirom na nove politike država na Balkanu prema BiH, ali i eklatantne primjere učešća Rusije u ovim pitanjima na Balkanu. Imamo iskustvo Crne Gore, Makedonije… Neke informacije govore da su, nakon neuspjeha u Podgorici i Skoplju, sada svi ruski kapaciteti prebačeni u BiH..

PARGAN: U Njemačkoj je svima jasno, posebno onima koji se bave vanjskom politikom, ali i u uredu kencelarke Merkel, da zemljama zapadnog Balkan treba biti otvoren pristup EU i NATO-u. Strahuju od destruktivnog pristupa Rusije, odnosno pokušaja da se od regionalnog konflikta napravi veći problem i da se to zloupotreijebi.

Ovdje poznaju situaciju, znaju odakle prijeti opansost. Načelno je, za razliku od prije pet-šest godina porastao interes i u njemačkoj politici za zemlje zapadnog Balkana upravo zbog geostraštekih pitanja, utjecaja Rusije i Turske, arapskih zemalja, ali i straha da te zemlje mogu krenuti u pravcu nestabilnosti, te da jača politički kriminal i vjerski ekstremizam.

U Njemačkoj se trenutno bave važnijim strateškim pitanjima. U toku je kampanja. Moramo vidjeti kako će se Njemačka pozicionirati. Znat će se to nekoliko mjeseci nakon izbora, kad se bude znalo ko će biti ministar vanjskih polova. Ljudi koji posmatraju prilike na Balkanu, znaju šta se u BiH dešava i postoji evidentan strah od nekog destuktivnog, zlonamjernog pristupa Rusije otovrenim pitanjima. Ali, zapadni Balkan nije u vrhu prioriteta njemačke vanjske politike, pored Sirije, Brexita i jačanja desnice u Njemačkoj.

 

NV / INS

Na vrh