Bh. organizacije traže reviziju presude protiv Srbije i Crne Gore

Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) i Institut za istraživanje genocida iz Kanade (IGC) zahtijevaju reviziju tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore

8. Jan 2014. | 09:16 | A.K
17163

Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) i Institut za istraživanje genocida iz Kanade (IGC) zahtijevaju reviziju tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid.

Iz ovih organizacija su saopćili da reviziju presude traže u ''ime sjevernoameričkih Bošnjaka, žrtava agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu''.

''Državne institucije Bosne i Hercegovine, kao i u svim drugim pitanjima koja se tiču istine o zločinima i pravde za žrtve tih zločina su potpuno zakazale. Zato ćemo mi iz dijaspore raditi na aktiviranju tužbe zajedno sa američkim i kanadskim ekspertima iz oblasti međunarodnog prava i organizacijama iz Bosne i Hercegovine koje podržavaju reviziju tužbe'', navodi se u dopisu kojeg potpisuju Hamdija Čustović i Emir Ramić, predsjednik KBSA, odnosno prvi čovjek IGC-a.

Bosna i Hercegovina je 1993. godine pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) tužila tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) zbog kršenja Konvencije o genocidu. Sud je 2007. godine odbacio odgovornost Srbije kao sljednice SRJ za genocid, no potvrdio je da je genocid u Srebrenici počinjen uz logističku podršku Vojske SRJ. Sud je Srbiju proglasio krivom što nije spriječila genocid.

BiH može podnijeti zahtjev za reviziju presude u razdoblju od deset godina po njenom donošenju (2017.), no uvijet za to su novi dokazi.

''Revizijom tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore treba se dokazati da su ove države na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine počinile agresiju i genocid. Znamo da je Međunarodni sud pravde presudio da se u Srebrenici 1995. godine desio genocid. Sada treba dokazati da se genocid desio na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, zašto postoje sasvim kredibilni elementi. Tražimo da Srbija i Crna Gora budu kažnjene zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocida nad njenim građanima'', ističe se.

Nadalje, iznosi se stav da Srbija i Crna Gora i dalje imaju teritorijalne pretenzije na Bosnu i Hercegovinu.

''One će to imati sve dok istina o zločinima agresije i genocida u Bosni i Hercegovini ne bude dostignuta, a pravda za žrtve tih najvećih zločina poslije Holokausta u Evropi potpuno zadovoljena'', istakli su Čustović i Ramić u dopisu.

Naveli su brojne činjenice i događaje iz vremena agresije na Bosnu i Hercegovinu, te konstatirali da je ''genocid bio jasna i planirana namjera u vidu udruženog zločinačkog poduhvata vlasti Srbije i Crne Gore'', te podvukli da su ''zvjerstva koja su rađena imala za cilj samo da osvojene bosanskohercegovačke teritorije budu kompaktne i očišćene od Bošnjaka''.

Nadalje, u dopisu se pojašnjava da je u Bosni i Hercegovini, u 50 općina sa srpskom većinom, od 1992. do 1995. godine bilo je registrirano više od 520 koncentracionih logora smrti. Posebno se ukazuje da su neki od logoraša bili prebačeni u Srbiju gdje su zatvoreni i mučeni, te da je bivša Jugoslovenska narodna armija (JNA) snagama bosanskih Srba ostavila svu opremu i imovinu, te koncentracione logore smrti u kojima je u zatočeništvu držala na desetine hiljada ljudi, uglavnom Bošnjaka.

Također, prema nalazima bivšeg specijalnog izvjestioca Ujedinjenih naroda (UN) za ljudska prava Tadeusa Mazovjeckog, dodaje se, utvrđeno je da je tokom rata u Bosni i Hercegovini počinjeno najmanje 12 hiljada silovanja, ali je i taj broj mali zato što se mnoge žene nisu usudile da prijave da su silovane.

''Imajući u vidu navedene i mnoge druge činjenice, dokazane kako od strane Međunarodnog krivičnog tribunala za područje bivše Jugoslavije i mnogih nacionalnih sudova širom svijeta, tako i od mnogih naučno istraživačkih institucija i eksperata međunarodnog prava u svijetu, u ime žrtava agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad njenim građanima, u ime istine o tim zločinima i pravde za žrtve tih zločina, te u ime bolje budućnosti Bosne i Hercegovine, njenih naroda i građana, tražimo i učinit ćemo sve što je u našoj moći da se obnovi tužba Bosne i Hercegovine za agresiju i genocid protiv Srbije i Crne Gore'', zaključeno je u dokumentu.

Nakon što je sa stenograma sjednica Vrhovnog vijeća obrane SRJ korištenih u procesu protiv Slobodana Miloševića skinut embargo, bivši tužitelj Haškog suda Geoffrey Nice je utvrdio da bi BiH trebala zatražiti reviziju presude Međunarodnog suda pravde. Također, pravni eksperti smatraju da eventualna revizija zavisi i od presuda u procesima koji se vode pred Haškim sudom (Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju).

(AA)

Oznake: > >

Na vrh