Bilateralni kompromis: I Bošnjaci siti, i Hrvati na broju…

Nikad evolucija u promišljanju političkih prilika neće zatvoriti vrata svom biračkom tijelu, pa takvo što ne bi dozvolila ni hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kad je riječ o hrvatskom biračkom tijelu iz Bosne i Hercegovine. Stoga se oprezno prilazi “trećem entitetu”

11. Mar 2016. | 17:04 | Ibro Čavčić
55802

55802.jpg

O tome kako su pojedini nacionalistički svjetonazori u Bosni i Hercegovini i regionu evoluirali, tema je za analize iscrpnije od jednog novinskog teksta. Ali, ovako uzgred spominjući, nemoguće je ne primijetiti kako su teritorijalne opsesije, prepoznatljive u Bosni i Hercegovini i regionu pod nazivom “treći entitet”, otišle nekako u drugi plan.

O tome šta je u prvom planu teško je razaznati tek na osnovu šturih diplomatskih sastanaka i njihovih popratnih saopćenja, naročito kad je riječ o sastanku delegacija Bosne i Hercegovine i Hrvatske na Pantovčaku. Tek nam je trećina bogatog Predsjedništva BiH – Dragan Čović – ubacio crva sumnje kazavši da su neka pitanja i dalje otvorena…

Da se naslutiti da je lider HDZ-a BiH pod tim podrazumijevao pitanje Hrvata u Bosni i Hercegovini i svih popratnih “točaka” koje idu uz to, kakve su “osiguranje konstitutivnog statusa Hrvata u BiH”, “izmjene Izbornog zakona kako bi se hrvatski članovi Predsjedništva BiH mogli birati isključivo iz reda hrvatskog naroda”, te određena “prekrajanja kantona u Federaciji BiH”…

Naravno, to ne znači da su navedene inicijative političarima u prvom planu. U prvom planu je, tragom dosadašnjeg iskustva, uvijek bilo osiguranje glasova biračkog tijela. Stoga se u hrvatskom političkom pristupu “trećem entitetu” prilazi sasvim oprezno, vjerovatno da ne bi pobudilo sujetu nijednog ni drugog naroda u Federaciji BiH.

Nikad evolucija u promišljanju političkih prilika neće zatvoriti vrata svom biračkom tijelu, pa takvo što ne bi dozvolila ni hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kad je riječ o hrvatskom biračkom tijelu iz Bosne i Hercegovine. A ionako su bosanskohercegovački Hrvati već davno shvatili da “treći entitet” nije El Dorado iz priča koje su im prepričavane devedesetih prošlog stoljeća.

Takozvana globalizacija je dobrano uljuljala teritorijalne opsesije u nacionalističkim načinima promišljanja, a ionako se zemlja mora obrađivati da bi se voljela. A obrađivanje je u BiH sve manje cijenjeno, a samim tim i sve manje popularno. Pa tako Hrvati iz Bosne i Hercegovine, ali i drugi narodi dabome, svoj El Dorado vide najčešće izvan Balkana, otprilike istim očima kojim ga vide i migranti iz Sirije.

To, naravno, ne znači da im nije draga hrvatska domovnica. Ako ćemo biti do kraja iskreni, ne bi ni Bošnjacima i Srbima iz Bosne i Hercegovine bila mrska!

No, predsjednica Grabar Kitarović se na istom sastanku dvije delegacije glede migranata iz Sirije ipak nije libila kazati sljedeće: “Svako ima pravo učiniti sve što može kako bi si osigurao bolji život, ali kapaciteti država članica EU ne dopuštaju da primimo sve siromaštvo i bijedu ovog svijeta.”

Grabar Kitarović, prema njenom poimanju iz priloženog, dolazi iz naroda koji je superiorniji u svakom pogledu od napaćenih sirijskih migranata. Takvo je poimanje stvarnosti bilo svojstveno najvećem društvenom šljamu srednjeg vijeka, koji je svoje bogatstvo, genocidne ratove, kolonijalističku politiku, ropstvo i ostale historijske mrlje opravdavao svojom nadrasom, svojom superiornošću u odnosu na druge.

Naravno, ne želimo predsjednici Grabar Kitarović pripisati ništa od navedenog. Naprotiv, više bi trebalo da nas interesiraju njeni odnosi prema Bosni i Hercegovini. Jutarnji list je izvijestio da bi u svojevrsnu zamjenu za podršku Hrvatske na putu Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina trebala zatvoriti ona pitanja koja je Dragan Čović proglasio otvorenim. A koja se, ponavljamo, odnose na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini uz sve popratne “točke” koje to pitanje nosi…

O tome su, navodno, razgovarale dvije delegacije u Zagrebu, o čemu smo tek dobili siromašno sročeno saopćenje pres-službe Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na kojem je, uz ostalo, u diplomatskom maniru obznanjeno da su članovi Predsjedništva BiH izrazili zahvalnost i očekivanje da će se nastaviti podrška i pomoć koju je Republika Hrvatska do sada pružila BiH u procesu integracija u EU. Iz drugih izvora saznali smo da Hrvati na putu Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju neće tražiti “treći entitet”.

Kako je to istakla predsjednica Grabar Kitarović, kapaciteti država članica EU ne dopuštaju da prime “sve siromaštvo i bijedu ovog svijeta”, ali su, eto, iz velikodušnosti, primili gotovo “sve siromaštvo i bijedu” iz Bosne i Hercegovine s hrvatskom domovnicom. A da bi primili “sve siromaštvo i bijedu”, odnosno Bosnu i Hercegovinu kao članicu, ne treba im “treći entitet”, tek tu i tamo pokoja prekrojena granica kantona.

Tek toliko prekrojene da se ne rasipa to preostalo "superiorno" biračko tijelo iz Bosne i Hercegovine, koje često na hrvatskim izborima donosi prevagu. Nediplomatskim rječnikom bi se to kazalo ovako: bili bi i Bošnjaci i Srbi siti, i Hrvati na broju…

Na vrh