BKZ Preporod Velika Kladuša organizirao treći naučni simpozij "Islam i civilizacija"

Povodom 11. marta, svjetskog Dana islamske civilizacije, mira i dijaloga, BKZ „Preporod“ Velike Kladuše, organizovao je naučni simpozij na temu „Islam i civilizacija“

18. Mar 2014. | 21:40 | Fahrudin Vojić
20341

Simpozij je održan u Sali Općine Velika Kladuša, a gosti predavači su bili; akademik Senadin Lavić predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ te član Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, dr. Nusret Isanović profesor na Univerzitetima Zenica i Bihać, dr. Fikret Midžić direktor Arhiva Unsko-sanskog kantona, i doc. dr. Emin Mesić profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici.


Stanje duha kod Bošnjaka

Treći naučni simpozij otvorio je Sakib Selimović, predsjednik BKZ „Preporod“ Velika Kladuša, koji je poselamio prisutne i predstavio goste, te najavio teme njihovog izlaganja. Svojim obraćanjem prisutne je oduševio akademik Senadin Lavić, koji je govorio o historijatu BKZ „Preporod“ i njegovom značaju i ulozi u očuvanju nacionalnog i vjerskog identiteta muslimana na ovim prostorima, te o stanju duha Bošnjaka i intelektualnoj krizi u kojoj se trenutno nalaze. „U prošlosti Bošnjake predstavljali i vodili drugi. Vrijeme je da se prekine s tom praksom i da Bošnjaci sami preuzmu stvar u svoje ruke. Na tom putu, ono što nam treba i što će nam puno olakšati taj proces, jeste znanje za koje se trebamo svi skupa uhvatiti i u njemu tražiti naš prosperitet“ istakao je Lavić u svom obraćanju.


Fenomen Krajiškog mentaliteta

Kao domaći intelektualac o Krajiškom mentalitetu i njegovoj čvrstini koja se gradila kroz stoljeća ispunjena iskušenjima i nasrtajima iznutra i izvana, te pokušajima asimilacije i potiranja bošnjačkog identiteta, govorio je prof. Hajrudin Muhamedagić, autor knjige "Fenomen i prokletstvo krajiškog mentaliteta". On se tokom svog izlaganja dotakao uticaja na fenomen krajiškog mentaliteta, spomenuvši neke od glavnih karakteristika tog mentaliteta. „Glavni uticaj na kreiranje mentaliteta Krajišnika kakvog danas poznajemo i koji je naširoko poznat, imale su dugogodišnja vladavina Osmanlija na ovim prostorima i Austro-ugarska autoritativna vlast, koje su bile uzročnik mnogih pobuna i ustanaka. Dakle, poseban faktor presudan za formiranje identiteta Krajišnika, bilo je neprovjerenje prema vladajućim strukturama koje dolazi do izražaja i danas.“ kazao je Muhamedagić.


Značaj Reisa Čauševića i Huske Miljkovića

Historičar Fikret Midžić je govorio o Huski Miljkoviću i tzv. „Muslimanskoj miliciji“ koji je u Cazinskoj krajini početkom 1943. godine uspio vojno organizovati tamošnje stanovništvo, a u cilju odbrane naroda i kraja od svih drugih vojnih formacija koje su ga pokušavale napasti-osvojiti. Sa svojih 11 ili 12 bataljona, nazvanih „Huskina milicija,“ odbranio je narod od masovnih stradanja, kao i međunacionalne sukobe. O životu i djelu, te značaju reisu-l-uleme Mehmeda Džemaluddina Čauševića za Krajinu i Bošnjake na ovim prostorima, govorio je prof. dr. Emin Mesić, koji je istakao Čauševićev doprinos na polju afirmacije Bošnjaka, reformi u oblasti obrazovanja i pokretanje lista „Tarik“ te njegovim tekstovima koji su objavljivani u tom listu, a koji pokazuju da se radilo o svestranoj osobi i intelektualcu širokih intelektualnih sposobnosti, što upravo pokazuju njegovi tekstovi koji su pisani žanrovskim i filozofskim stilom.


Značaj islamske kulture za očuvanje BiH

Govoreći o velikoj svjetskoj civilizaciji kakva je islamska civilizacija, koja je u historiji odigrala presudnu ulogu u obrazovnom i kulturnom napretku i razvoju čovječanstva, očuvavši svoju kulturu i spasivši druge velike kulture, poput grčke kulture, prof.dr. Nusret Isanović je istakao kako je islamska civilizacija sredozemna civilizacija koja je, tokom srednjeg vijeka, uspjela da pomiri dva različita svijeta Istoka i Zapada. „Upravo ta civilizacija je na ove prostore donijela kulturu poštovanja različitosti i multikonfesionalnosti. Zato bi mi trebali da izučavamo i baštinimo vrijednosti koje nam je donijela ta civilizacija i da sebe gledamo kroz njenu prizmu, a ne kroz prizmu drugih i onako kako oni žele da nas gledaju kao muslimane na ovim prostorima. Upravo zbog toga trebamo oživjeti našu prošlost bez imalo stida, jer ona nas uči najvećem nivou poštovanja i opstojanja različitih kultura kao što su: orijentalno-islamska, kršćansko-hrvatska, istočno-pravoslavna i safarsko-jervrejska. To su četiri mikrokosmosa u malom, četiri velike kulture na jednom tako malom prostoru kao što je Bosna i Hercegovina.“ kazao je profesor Isanović, dodavši kako je bošnjačka kultura najveća kultura na području Balkana.

Na kraju se prof. Sakib Selimović predsjednik BKZ Preporod Velika Kladuša, zahvalio svim učesnicim, izlagačima i gostima, te sponzorima na finansijskoj podršci, a posebno učenicima OŠ „25 Novembar“ na pomoći oko organizacije tribine.

Na vrh