Fontana>>

Božija mudrost: Snijeg koji štiti od hladnoće

“Šta je starije, koka ili jaje?”, pitanje je na koje se često pozivamo kad ne umijemo razgraničiti uzrok i posljedicu. Koristeći se sličnom logikom, možemo postaviti pitanje: “Je li hladno zato što snijeg pada, ili snijeg pada zato što je hladno?” Iako su ova dva pitanja slična, odgovori na njih su potpuno različiti

10. Jan 2016. | 17:11 | Haris Gatalo
nv52216

Odgovori na pitanje zašto snijeg pada, koje je moguće pronaći u enciklopedijama, udžbenicima i drugim izvorima, zapravo su informacije koje objašnjavaju “kako” snijeg pada, a ne “zašto” pada. Često se ne pazi pri postavljanju pitanja koja započinju s “kako” ili “zašto”. Isto važi i za pojmove “nauka” i “znanost” (ilm). Znanstvene i naučne činjenice nisu takve da se u svakoj situaciji mogu koristiti jedna umjesto druge.

Ovu situaciju Arthur Thomson, profesor s Univerziteta Yale, objašnjava na sljedeći način: “Nije ispravno kazati da je istina samo ono na šta nauka ukazuje. Jer nauka traga za odgovorom na pitanje: ‘Šta je ovo i zbog čega je nastalo?’ Pitanja: ‘Zašto je to tako?’ i ‘Koja je svrha i smisao toga?’ nisu pitanja kojima se nauka bavi. Odgovor na pitanje ‘zašto’ prevazilazi nauku, stoga njegov odgovor leži izvan nauke. Filozofija pokušava dati odgovor na to pitanje, međutim, ako je izolirana od religije, ni ona ne može na njega odgovoriti. Religija je ta koja daje odgovor, objašnjavajući mudrosti koje će čovjeku donijeti mir.”


Božanska mudrost

Mudrost koja se krije iza pojave zvane snijeg pravi je odgovor na pitanje zašto snijeg pada. Smatrati da je snijeg zaslužan za tu mudrost velika je greška. Riječ je o Božanskoj mudrosti. No, odgovor na pitanje kako snijeg pada skriven je u knjigama prirodnih nauka napisanih na osnovu eksperimenata i područja fizike i hemije.

I ne samo u snijegu nego i u svakoj vidljivoj i nevidljivoj pojavi, koje se očituju unutar kosmosa, skrivene su manifestacije mnogih Božijih imena, na čelu s imenom Hakim. Jer, ovaj je svijet “kuća mudrosti”, a svijet u koji će čovjek zakoračiti kad prođe kroz vrata smrti jeste “kuća moći”. Pojave na ovom svijetu su zastori uzroka, postavljeni od Gospodara. Onaj Koji stvara uzroke jeste Allah, odnosno Uzročnik svih uzroka. Zaviriti iza ovog zastora i upoznati Uzročnika svih uzroka, najvažnija je zadaća čovjeka na ovom svijetu. No, s obzirom na to da na ahiretu nema iskušenja, Allah će Svoju moć manifestirati direktno, bez potrebe za korištenjem bilo kakvog zastora.

Ako je ovaj svijet “kuća mudrosti”, šta je onda “mudrost”? U jednom kur’anskom ajetu stoji: “On daruje znanje (mudrost, hikmet) kome On hoće, a onaj kome je znanje darovano – darovan je blagom neizmjernim.” (Bekare, 269) Tako je i značenje imena Hikmet, onaj Koji poznaje istinu o čovjeku i stvarima i onaj koji čini dobra djela”.


Je li hladno zato što pada snijeg?

Sad možemo reći nešto o mudrosti koja može biti odgovor na pitanje je li hladno zato što pada snijeg. Snijeg je znak da je temperatura niska. Međutim, temperatura ne pada zbog snijega; štaviše, snijeg umanjuje pad temperature. Evo kako se to može objasniti. Toplota koja je neophodn Arthur Thomson, profesor s Univerziteta Yale, objašnjava: “Nije ispravno kazati da je istina samo ono na šta nauka ukazuje. Jer nauka traga za odgovorom na pitanje: ‘Šta je ovo i zbog čega je nastalo?’ Pitanja: ‘Zašto je to tako?’ i ‘Koja je svrha i smisao toga?’ nisu pitanja kojima se nauka bavi. Odgovor na pitanje ‘zašto’ prevazilazi nauku, stoga njegov odgovor leži izvan nauke” a za topljenje jednog grama određene materije naziva se “tačka topljenja”. Kad se led pretvara u vodu, on prima 80 kalorija toplote po jednom gramu. To je tačka topljenja za led. Kad voda pak prelazi u stanje leda, ona otpušta toplotu, i za svaki gram vode koja se pretvara u led u atmosferu se ispušta toplotne energije u količini od 80 kalorija. Sukladno tom računu, toplotna energija koja se ispušta u zrak tokom procesa nastajanja deset tona snijega jednaka je toplotnoj energiji koju ispušta 100 kilograma visokokaloričnog uglja.

Računica je vrlo jednostavna. Deset tona = 10.000.000 grama. Kad je riječ o ukupnoj toplotnoj energiji koja se oslobađa prilikom transformacije vode u led, ona iznosi 10.000.000 x 80 kalorija = 80.000.000 kalorija. Uzmemo li u obzir da jedan gram visokokaloričnog uglja oslobađa 8.000 kalorija tokom sagorijevanja, onda jednostavnom računicom dolazimo do spomenutog rezultata, odnosno do činjenice da se u toku procesa nastanka deset tona snijega oslobađa toplotna energija kao i prilikom sagorijevanja 100 kg visokokaloričnog uglja. Toplotna energija, oslobođena u atmosferi, čini da se u određenoj mjeri hladnoća smanji, odnosno da poraste temperatura zraka.

U uvjetima kad je temperatura zraka oko 0 C, količina energije koja se oslobađa prilikom formiranja deset tona kiše jednaka je energiji koja se oslobodi kao rezultat sagorijevanja 750 kg visokokaloričnog uglja. Osim koristi koje snijeg donosi, zahvaljujući tom bijelom pokrivaču, ljudi, životinje i biljke su zaštićeni i od negativnih posljedica ekstremne hladnoće. U proljeće, dok se snijeg topi i prelazi u tečno stanje, odnosno u vodu, na svaki gram snijega iz atmosfere “uzima” se 80 kalorija toplotne energije, što direktno utječe na pad temperature zraka, smanjujući rizik od nastajanja štete na biljkama koje su pustile prve mladice. Druge mudrosti skrivene u pojavi zvanoj “snijeg” mogu biti sljedeće: vodena masa koja se formira topljenjem snježne mase uravnoteženo se miješa sa zemljom. Na taj se način smanjuje rizik od nastanka mogućih poplava i erozije zemljišta. No, s obzirom na to da pahuljice kupe nečistoću u zraku, snijeg pomaže i u procesu prečišćavanja zraka.

Vratimo li se na pitanje postavljeno na početku teksta, možemo reći da nije hladno zato što snijeg pada, već da snijeg pada zato što je hladno. I dok snijeg u procesu nastanka oslobađa toplotnu energiju, istovremeno (iako je hladan) zemlju prekriva poput debelog pokrivača, čuvajući određene vrste bilja od udara ekstremno niskih temperatura.

Na vrh