Bh. razglednica>>

Breza: Dobrodošli u rudarski grad

Breza je od davnina poznata po uglju, ali intenzivniji razvoj u oblasti rudarstva počinje dolaskom Austro-Ugarske na ove prostore. Rudnik Breza, otvoren 1907. godine, nije jedino obilježje Breze. Tu su i njene prirodne ljepote i dobri komšijski odnosi
Piše: Mufid Paljanin. Objavljeno : 08-12-2013 10:49h

15358c.jpg

Breza je gradić smješten u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, ukupne površine oko 83 km² i s oko 14.000 stanovnika. Pripada Zeničko-dobojskom kantonu i ubraja se u najmanje općine. Rudnik je “srce” Breze i njenih stanovnika, odnosno blago kojim se malo koji grad može pohvaliti. Kao i drugi gradovi u našoj lijepoj Bosni i Hercegovini, tako i Breza ima svoj vijek, svoju prošlost koja nije nimalo jednolična, prošlost koja pamti one dobre i sretne trenutke, ali i one teške.


Ostaci plemena Desijata

Ovaj grad je mali po površini, a velik po svojoj historiji, čemu svjedoče mnogobrojni stećci i ostaci građevina nekadašnjih naroda, koji su naseljavali područje današnjeg rudarskog grada. Jedna od građevina čiji ostaci i danas postoje, a spominje se još u VII stoljeću, svakako je poznata antička Bazilika koja, kako su stari znali kazati, potječe još iz nekadašnjeg plemena zvanog Desijata, čiji su pripadnici naseljavali ovo područje. U razgovoru s dobrim poznavaocima ovog kraja saznajemo da i danas postoje ostaci tri lokacije ove tvrđave, ali ono što je specifično jeste to da su povezane tunelima.


Sjaj Breze

Dokaz da je Bosna i Hercegovina zemlja koju nijedan razumom obdaren insan ne može mrziti ni po kakvoj osnovi (izuzev političkoj!), jeste ovaj gradić koji je kao i mnogi drugi interkulturalan, što dokazuje Stara džamija, jedna od najznačajnijih džamija u Bosni i Hercegovini, kao i Pravoslavna i Katolička crkva, koje se nalaze u jezgru grada. Sjaj centra Breze upotpunila je sahat-kula, izgrađena prije nekoliko godina te važi za najmlađu sahat-kulu u našoj zemlji. Osim nabrojanih obilježja, Brezu krasi i prirodna ljepota, rijeka Stavnja. Još jedna od specifičnosti ovog grada, svakako, je i najmanja potkupolna džamija u Bosni i Hercegovini, koja se nalazi u mjestu Podgora. Prije Drugog svjetskog rata bila je glavna centralna brezanska džamija, za koju se, kažu, veže mnogo zanimljivih događaja iz duge historije. Za one koji prvi put posjećuju Brezu i vole šetnju, svakako, preporučujemo odlazak na izletište Hrasno, kao i planinarski dom Budoželje na putu Breza – Vareš.


Upoznajmo heroja rada

Kad se spomenu Breza i rudnik, sjećanje se jednostavno usmjerava na čovjeka, heroja rada, Aliju Sirotanovića.

Naravno, ono što se veže za ovog čovjeka jeste davna 1949. godina, kad je u jednoj smjeni iskopao 152 tone uglja, čime je srušio rekord od 50 tona koji je postavio sovjetski rudar Stahanov. Alija je ovim djelom zasluženo dobio epitet “heroj rada”, odnosno heroja Breze, ali i bivše Jugoslavije, čije se ime nadaleko čulo. Malo stariji znali su kazati da je nakon samo pet dana rudar Nikola Škobić srušio Alijin rekord iskopavši 166 tona uglja u jednoj smjeni. Priča i zapažanja o Aliji Sirotanoviću ima mnogo, ali se postavlja pitanje kako to da nijedna ulica u samom gradu ne nosi njegovo ime!


“Mirna” Breza

Zbog dobrih komšijskih odnosa među njenim stanovništvom, Brezi s pravom možemo dodati epitet “mirna”. Također, u razgovoru s Brezanima mogli smo zaključiti da se u ovom gradiću velikog srca ne gleda na to je li neko musliman, katolik ili pravoslavac, već na to da li je neko dobar ili loš komšija, pa tako nije zapamćeno da je bilo nekih mađunacionalnih sukoba. Dokaz za to jeste činjenica da se u krugu od oko 70 m nalaze vjerski objekti sve tri religije. Kao i mnogobrojni bh. gradovi, tako i Breza ima šta ponuditi od prirodnih ljepota, ali javlja se “problem” karakterističan za sve gradove, a to je da nema kompetentnih ljudi koji će pokrenuti turizam te tako brezanske ljepote prezentirati široj javnosti. Nadamo se da Breza, ali i cijela Bosna i Hercegovina, neće biti upamćena samo po rudniku i Aliji Sirotanoviću, heroju rada nekadašnje Jugoslavije, već da će i ovo poslijeratno doba dobiti nove heroje, ali ovaj put heroje rada u malo drukčijem svjetlu. Heroje koji će povezivati i graditi međukulturalne i međureligijske odnose, graditi društvo bez mržnje i zavisti te tako zadržati sjaj i vratiti osmijeh na lice ove po mnogočemu lijepe i ponosne zemlje.

NAJČITANIJE – Bh. razglednica