Broj zaposlenih u BiH raste, ali u javnom sektoru

20. Nov 2016. | 22:35 | NV
nt

U nastojanju da odgovore na zahtjeve MMF-a za uštedama u javnoj potrošnji, vlasti oba entiteta stidljivo najavljuju smanjenja plata u javnom sektoru.

Iz MMF-a su u više navrata upozoravali da je prevelika potrošnja problem i da mora biti smanjena, ali sve reforme u BiH dosad su zaobilazile javni sektor.

Da je realni sektor u BiH prigušen, a javni raspojasan i nabujao, pokazuju i podaci o kretanju zaposlenosti u periodu prije ekonomske krize 2008 i sada.

Poražavajuće djeluje podatak da je trenutni broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji BiH manji nego što je bio u periodu prije ekonomske krize, dok su neki drugi sektori uključujući i javni u istom periodu značajno povećali zaposlenost.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, koje je prikupio portal Indikator.ba, u prerađivačkoj industriji je u decembru 2008. godine bilo 144.437 zaposlenih, dok je u avgustu ove godine, a što su posljednji dostupni podaci, bilo zaposleno 143.612 radnika, odnosno 825 manje.

I drugi najjači sektor u BiH trgovina nije napredovao u pogledu zaposlenosti u posljednjih osam godina. U avgustu 2016. godine u ovom sektoru bilo je 134.314 zaposlenih, a u decembru 2008. godine 134.213 što je zanemarivo povećanje od stotinjak radnika.

U istom vremenu broj zaposlenih u javnoj upravi i odbrani, obaveznom socijalnom osiguranju narastao je za 5.375 radnika, sa 68.537 2008. godine na 73.912 u avgustu ove godine.

Istovremeno, broj zaposlenih povećan je i u drugim neproizvodnim sektorima. U obrazovanju zaposelnih je više za 4.664. Krajem 2008. godine ovaj sektor je brojao 55.514 zaposlenika, a u avgustu ove godine 60.178.

Sličan trend bilježi se i u djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite gdje je broj zaposlnih u posmatranom periodu povećan za 4.350, sa 45.101 na 49.451.

I ovih nekoliko ilustrativnih podataka sugeriše da je BiH, umjesto da smanjuje javni sektor, u periodu ekonomske krize i poslije nje gomilala zaposlene u javnim službama, dok je istovremeno realni sektor, čije je oličenje prerađivačka industrija, stagnirao upućujući da su kompanije u tom periodu racionalno upravljale radnom snagom, dok velikih novih investicija kojima bi se zaposlenost značajnije povećavala očigledno nije bilo.

Ovo, također, dobrim dijelom objašnjava zašto se BiH uprkos tome što je izašla iz recesije i uz ekonomski rast od 3 posto u prošloj godini još uvijek zadužuje kod MMF-a i na unutrašnjem tržištu da bi krpila bužetske manjkove.

 

NV / indikator.ba / foto ilustracija 123rf.com

Na vrh