Damir Miljević: Ne smijemo dozvoliti da Agrokorove kompanije iznose novac iz BiH

19. Apr 2017. | 15:33 | NV
damir miljevic(1)

Najvažnija tema kojom se mediji bave posljednjih dana u BiH, a već duži period u susjednoj Hrvatskoj, svakako je kriza u kompaniji Agrokor.

Jedan od vodećih ekonomskih analitičara u Bosni i Hercegovini Damir Miljević u intervjuu za novinsku agenciju Patria govori o problemima u hrvatskoj kompaniji Agrokor.

Damir Miljević rođen je u Banja Luci 1958. godine, diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci, a magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na prestižnom američkom Colorado State University specijalizirao se za marketing poljoprivrednih proizvoda.

 

Kako vidite krizu u Agrokoru, kako je došlo do nje?

Pa očito je da problemi u Agokoru nisu od jučer i da se ova sadašnja situacija iza brda valjala bar par prethodnih godina. Činjenica da zapadne banke nisu htjele da prate Agrokor u njegovim planovima i da je Todorić morao da se okrene ruskom kapitalu, bila je prva indikacija da nešto temeljno nije u redu. Kada se još zna i podatak da se u doba jeftinog kapitala u Evropi Agrokor npr. zaduživao na berlinskoj berzi po kamatama iznad 9%, jasno je da je cijeli sistem počivao na klimavim nogama i da su apetiti za rastom i ekspanzijom bili daleko veći od realnih mogućnosti kompanije.

 

Ko je najodgovorniji za krizu i je li se ona mogla izbjeći? 

Po mom mišljenju kriza u Agrokoru je posljedica prvenstveno lošeg upravljanja od strane vlasnika i menadžmenta kompanije, te lošeg poslovnog modela zasnovanog prije svega i isključivo na ekspanziji odnosno fizičkom rastu bez puno vođenja računa o razvoju i potrebi da se kompanija sa vremena na vrijeme stabilizira, kako finansijski tako i poslovno. Trka za rastom po svaku cijenu zahtijevala je uvijek dodatni novac za finansiranje tog rasta tako da je Agrokor suštinski otišao u stečaj zbog nemogućnosti da odgovori svojim obavezama kako prema finansijerima tako i prema dobavljačima.

 

Koliko se i u kojem obliku kriza može odraziti na BiH?

Bez obzira šta vlasti u BiH govorile i koliko pokušavale smiriti situaciju kriza sa Agrokorom je jako ozbiljna i uzdrmat će čitavu regiju. Da je to tako govori i činjenica da je hrvatska vlada morala suštinski preuzeti upravljanje kompanijom kako bi spasila što se spasiti može. To je alarmiralo i vlasti u Sloveniji i Srbiji, i koliko vidim i Slovenci će donijeti zakon kojim će pokušati da minimiziraju štetu nastalu krizom u Agrokoru, prvenstveno vezano za Merkator. U BiH Agrokor ima u vlasništvu desetak firmi i nemoguće je da sve prođe bez posljedica po bh. ekonomiju, pogotovo što su dugovi prema dobavljačima Konzuma u BiH veliki, a nemali je broj bh. firmi koje su isporučivale svoju robu direktno firmama iz sastava Agrokora izvan BiH. Situacija je više nego ozbiljna i ne bi bilo dobro da se zbog indolentnosti vlasti ponovi situacija sa Tušem ili situacija sa građevinskim firmama iz Slovenije u BiH nakon čije su propasti domaće firme definitivno ostale bez svojih potraživanja.

 

Kako bi se vlasti u BiH trebale odrediti prema krizi u toj kompaniji?

Pa vlasti u BiH bi morale upaliti alarm i početi danonoćno raditi na modelu spašavanja, kako domaćih kompanija iz sastava Agrokora, i to u suradnji sa novom upravom Agrokora i Vladom Hrvatske, tako i na nalaženju izlaza za domaće firme koje su snadbjevači koncerna Agrokor kako u zemlji, tako i izvan nje. Ono što nikako ne smije da se dozvoli je da Agrokorovo firme u BiH posluže kao moneta za potkusurivanje u spašavanju Agrokora u Hrvatskoj, što je stvarni prioritet nove uprave Agrokora. Pored toga bitno je onemogućiti da Agrokorove kompanije u BiH iznose novac iz zemlje dok kriza traje. U tom kontekstu potrebno je donijeti odgovarajuću zakonsku regulativu koje sada nema a upravama koncernovih firmi u BiH staviti do znanja da su one bh. firme bez obzira što su im vlasnici inostrani i da moraju početi ozbiljno sarađivati sa domaćim vlastima.

 

Kakva budućnost očekuje one koji su najviše pogođeni krizom (dobavljače) u slučaju da kriza podulji?

Budućnost dobavljača nije svjetla i apsolutno je neizvjesna, te se stoga dobavljači moraju samoorganizovati i uzeti aktivnu ulogu u rješavanju krize jer će ih ona najviše pogoditi. Bh. vlasti bi trebale dobro da razmisle o izmjenama zakona o naplati PDV-a kako bi se olakšao položaj dobavljača i njihovih kooperanata, jer u protivnom nastat će lančana reakcija nelikvidnosti i nemogućnosti plaćanja što može da bude pogubno po dobar dio ekonomije u zemlji.

 

Kako vidite rješenje krize i je li uopšte moguće riješiti krizu?

Svaku je krizu moguće riješiti pa tako i ovu. Ono što je važno pri tome znati je da će kriza Agrokora potrajati bar naredne dvije godine i da se danas još uvijek jasno ne vidi u kojem će se pravcu ići. Da li će se dio kompanija iz sastava Agrokora morati prodati da se namire dugovi, da li će se izvršiti finansijska konsolidacija sistema ili će se, što je najvjerovatnije ići na neku kombinaciju modela. Bilo kako bilo bh. vlasti i domaći dobavljači moraju imati aktivnu ulogu u cijelom tom procesu da ne bi ostali kratkih rukava. Da li svi shvataju koliko je situacija ozbiljna i kolike su potencijalne kratkoročne i dugoročne štete po bh. privredu u to baš nisam siguran. Ono u što sam sto posto siguran je da u ovakvim velikim kriznim situacijama svako prvo gleda sebe i svoj interes pa tako i ne treba očekivati da će Hrvatska spašavati poslovanje Agrokorovih firmi u BiH nauštrb firmi iz Hrvatske bez obzira koliko nas zvanična politika naših susjeda ubjeđivala u to.

 

NV / nap.ba

Na vrh