Deset godina od početka krize: Oporavak elastičan, ali izazovi još postoje

13. Aug 2017. | 23:16 | NV
43052

Evropska ekonomija raste već petu godinu zaredom, navodi se u osvrtu Evropske komisije na 10 godina od početka finansijske krize.

Globalna finansijska kriza koja je počela prije 10 godina dovela je do najgore recesije u Evropskoj uniji u njenoj šest decenija dugoj istoriji. Iako kriza nije počela u Evropi, slabljenja u početnom uspostavljanju Ekonomske i monetarne unije EU su je razgolitila.

EU se danas diči nezaposlenosti na najnižem nivou od 2008. godine, ojačanim bankama, rastom investicija i javnim finansijama u boljoj formi.

Evropska komisija pozdravila je znakove otpornosti evropske ekonomije, ali navodi da još mnogo toga treba učiniti da se prevlada naslijeđe kriznih godina.

Povjerenik za ekonomske poslove Pierre Moscovici rekao je da se oporavak evropske ekonomije ojačao i proširio: „Moramo iskoristiti ovaj pozitivan zamah za dovršetak reformi i kompletiranje naše Ekonomske i monetarne unije”. No, on je skrenuo pažnju na društvene i ekonomske razlike koje su se razvile među državama članicama. „Bitno je učiniti da naš rad ide naprijed doprinoseći realnom i održivom približavanju naših ekonomija”, rekao je on.

Prije deset godina, 9. avgusta 2007. godine, BNP Paribas postala je prva velika banka koja je priznala uticaj njene izloženosti hipotekarnim tržištima u SAD-u, nakon čega je zamrznula izložena sredstva.

U godinama koje su uslijedile, ono što je u početku bila finansijska kriza pretvorilo se u bankarsku krizu i krizu državnog duga, uskoro se odrazivši na realnu ekonomiju. Evropska unija je pala u najgoru recesiju u svojoj istoriji, što je ostavilo duboke tragove na javni sektor, firme i na ekonomije zemalja članica.

Komisija navodi da su institucije EU i države članice odgovorile na krizu jakim političkim odlukama, čuvanjem integriteta eura i izbjegavanjem najgorih mogućih ishoda.

EU je donijela više propisa u finansijskom sektoru i poboljšala ekonomsko upravljanje; poduprla novi i zajednički institucionalni i pravni okvir; uspostavila finansijski zid za eurozonu; podržala zemlje u finansijskim teškoćama; poboljšane su javne finansije zemalja članica; provedene su strukturne reforme i potaknute investicije; poboljšan nadzor nad bankarskim sektorom; povećana sposobnost finansijskih institucija da se nose sa izazovima budućnosti; i uspostavljeni načini za upravljanje i bolje spriječavanje mogućih kriza.

Kao rezultat tih djelovanja, evropski oporavak je održiv a nezaposlenost stalno ide prema dolje. Broj zemalja članica koje su usvojile euro je porastao sa 12 na 19, a euro je sada druga najvažnija valuta u svijetu. Od osam zemalja članica EU-a koje su primile finansijsku pomoć, samo je Grčka još u okviru programa, a trebala bi da izađe sredinom 2018. godine.

Samo tri zemlje članice sada su predmet korektivnog cilja stabilnosti i rasta, tzv. postupka prekomjernog deficita, za razliku od 24 zemalja članica na vrhuncu krize.

Međutim, izvršno tijelo EU priznaje da izazovi postoje i danas, EMU je i dalje nepotpuna i put naprijed za euro neće biti gladak. Izvještaj “Pet predsjednika” iz juna 2015. kao i papir o produbljenju ekonomske i monetarne unije u maju 2017., inicijative su koje su poduzete u posljednjih nekoliko godina kako bi se izvukle pouke iz krize i EU prirpemila za buduće izazove.

 

NV / indikator.ba

Na vrh