Do kada će postojati tri "električna" entiteta

Nama je naša borba dala da u Bosni i Hercegovini imamo tri “elekrična” entiteta. Svaki obuhvata područje koje je zauzela jedna od tri vojske. Privredna preduzeća moraju kupovati električnu energiju iz svog električnog entiteta. I tako vlast(odršci) drže privredu. Još kratko vrijeme...

19. Jun 2014. | 10:10 | Prof. dr. Aleksandar Knežević
23969

23969.jpg

Bosna i Hercegovina je Energetskoj zajednici pristupila 2005. godine. Energetska zajednica služi da se organizirane odredbe, koje se odnose na poglavlje 15 (energija) i dijelom na poglavlje 27. (okolina) Acquis communautaire (pravna stečevina) Evropske unije, prenose u legislativu država koje nisu u njenom sastavu. Obaveze su čvrste, rokovi također.

Jedna od obaveza, vjerovatno najznačajnija, jeste otvaranje tržišta električne energije za nešto više od šest mjeseci, odnosno prvog januara 2015. godine. Znači da će vremenom opadati uloga regulatornih agencija koje određuju cijene električne energije (čitaj: uloga vrhovnih političara), a rasti uloga (evropskog) tržišta.

Šta će biti s tržištem električne energije u BiH? Ovdje su značajna tri trenutka. Prvi je što Bosna i Hercegovina, za razliku od drugih država Zapadnog Balkana, ima tri javne elektroprivredne organizacije.


Najniže cijene u RS-u

Cijene električne energije u sva tri elektroentiteta su različite. Najniža je na području koje snabdijeva Elektroprivreda RS-a, a najviša na području koje snabdijeva Elektroprivreda hrvatske zajednice, Herceg-Bosne. Dok prve dvije elektroprivrede izvoze viškove električne energije, treća uvozi oko polovine potreba područja koje snabdijeva. Prema možda malo zastarjelim ali zvaničnim podacima Energetske zajednice, Bosna i Hercegovina već od sljedeće godine neće imati višak električne energije zbog negativnog bilansa (uvoz – izvoz) Elektroprivrede HZ HB.

Drugi značajan element, prema podacima Agencije za statistiku BiH i prema promotivnim materijalima Agencije za promociju stranih investicija, jeste taj što BiH ima najniže prosječne cijene električne energije u regiji.

A treći je da su sve tri elektroprivrede do danas pod snažnim pritiskom vodećih političkih partija (vođa).


Italija dobar primjer

U lancu od proizvodnje do prodaje energije, osnovat će se niz različitih preduzeća, što će biti praćeno zapošljavanjem. Možda je Italija dobar primjer. Dok je nekad postojala jedna elektroprivredna kompanija “ENEL”, danas ih ima oko devet hiljada. Sama pojava ovih novih kompanija neće povećati cijenu električne energije, nego će doprinijeti efikasnijem poslovanju cjelokupnog energijskog sistema.


Kako da se ponašaju korisnici električne energije?

Treba razlikovati pojmove cijena i trošak. Osnovno pravilo kod energijskog upravljanja u državi jeste da cijene energije neminovno rastu, ali trošak korištenja energije ne smije rasti. Znači, jedinična cijena energije će rasti, ali mjesečni račun ne smije rasti. Menadžeri kompanija, direktori javnih preduzeća i ustanova, domaćice i domaćini morat će pratiti utroške energije i poduzimati mjere za povećanje efikasnosti korištenja energije.

Nije rješenje u odricanju usluga energijom, nego u pronalasku načina da se te potrebe zadovolje manjim utroškom električne energije. Ovdje je zadatak vlasti da stalno upozoravaju potrošače energije da će doći do rasta cijene električne (i drugih oblika) energije, te da ih uče kako se energija može efikasnije koristiti. Vlast može i finansijski podsticati i građane i privredu na efikasnije korištenje energije, ali ne smije subvencionirati njezinu potrošnju.


Nemamo viška električne energije

Ovdje treba napomenuti da nije istinita priča da BiH ima višak električne energije. Realnost je da BiH ima manjak potrošača električne energije, jer nema dovoljno industrijskih preduzeća koja bi zaposlila građane. Očekuje se da će u budućnosti rast zapošljavanja biti brži od porasta proizvodnje električne energije. Bit će to još jedan element koji će prouzrokovati povećanje cijene električne energije.

Ovdje je od značaja predstojeće donošenje zakona o efikasnom korištenju energije u FBiH (takav zakon je već donesen u RS-u pod imenom Zakon o energetskoj efikasnosti). Zakon je u javnoj raspravi i na njega je stiglo više primjedbi i pitanja nego na sve zakone koje je do sada predlagalo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije. To je dobar znak. To znači da su se građani i privreda osvijestili. Shvatili su da nije suština u proizvodnji energije, nego u njenom efikasnom korištenju.

To jedino nije stiglo do vrhovnih političara. Oni samo govore o gradnji novih objekata. Jasno je zašto. Počinje utrka za popularnošću političara i njihovih stranaka.

Još jedna značajna konstatacija. Otvaranje tržišta električne energije ne znači nužno privatizaciju postojećih elektroprivrednih organizacija. Prema zaključcima Akademije nauka BiH sa savjetovanja održanog u martu 2008. godine, ako elektroprivredna organizacija ima kvalitetan menadžment, nikakav dodatni kvalitet ne bi se postigao njihovom privatizacijom, a društvo bi izgubilo kontrolu nad važnim privrednim resursima.

Vratimo se otvaranju tržišta električne energije u BiH. Tri električna entiteta prvo će se razintegrirati, a zatim integrirati, poslujući na zajedničkom tržištu električne energije. Neće više imati političku ulogu, nego samo ulogu u formiranju profita putem prodaje električne energije u Evropi. A građani i privrednici će biti svjesni da energiju treba koristiti racionalno.
Nije teško zaključiti da će gubitak vlasti nad elektroprivrednim organizacijama biti najznačajniji trenutak u historiji dejtonske Bosne i Hercegovine.


Otvoreno tržište električne energije

Šta će se desiti nakon 31. decembra ove godine? To će se brzo vidjeti. Može se pretpostaviti, naprimjer, da će “Aluminij Mostar” odmah nastojati kupiti električnu energiju iz Elektroprivrede Republike Srpske. U tom slučaju, ovo preduzeće ne bi poslovalo s gubitkom. Ali hoće li je dobiti po sadašnjim cijenama u RS-u? Naravno da neće. Hoće li biti protekcije u slučajevima kad su proizvođač i korisnik energije iz istog (električnog) entiteta, ili opstrukcije ako su iz različitih entiteta?

Pojavit će se niz privatnih firmi za prodaju električne energije. Građani će se moći odlučiti žele li kupovati električnu energiju od elektrodistribucije – koja će tad pravno i ekonomski biti odvojena od sistema elektroprivede – ili će kupovati od malih privatnih društava ili velikih svjetskih trgovaca električnom energijom.

Javna preduzeća više neće automatski kupovati električnu energiju od nadležne elektroprivrede, nego će još ove godine raspisivati tender za nabavku električne energije. Kupit će je od najpovoljnijeg ponuđača u Evropi. Tako je naprimjer u Hrvatskoj, koja je s danom ulaska u EU morala uspostaviti otvoreno tržište električne energije, najpovoljnija ponuda za snabdijevanje električnom energijom vladinih ustanova došla iz Slovenije.

Bez obzira na to što će to u početku biti malo haotično, a možda i praćeno kočenjem procesa te korupcijom, uspostavit će se otvoreno tržište električne energije u BiH, pri čemu će prosječna cijena biti veća od današnje. To je neupitno.

Na vrh