Emir Oković: Uz pozitivne trendove i stabilnu vlast uradit ćemo mnogo

Bosansko-podrinjski kanton Goražde prvi je kanton u Federaciji BiH koji je dobio izvršnu vlast. Na čelu vlade je 37-godišnji Emir Oković, koji, kako kaže, nije tipičan političar. Za Novo vrijeme govori o zatečenom stanju, aktuelnim pitanjima ovog kantona te o budućim planovima

3. Feb 2015. | 06:54 | A. S.
35456

Nakon proteklih Općih izbora u Bosni i Hercegovini, počele su svojevrsne igre bez granica u formiranju vlasti na svim nivoima. Iako su neki najavljivali da će formiranje vlasti posebno teško ići u BPK Goražde, to se ipak nije desilo, jer su Stranka demokratske akcije, Stranka za BiH, Stranka za bolje Goražde, BPS Sefer Halilović, Novi pokret BiH, Stranka dijaspore i Liberalna stranka relativno brzo našle zajednički jezik. Naime, ovaj kanton je prvi u Federaciji BiH formirao vladu. Po još nečemu je ovaj kanton specifičan. Na čelo Vlade, a na prijedlog SDA, kao nestranačka ličnost postavljen je mlad čovjek, najmlađi premijer u historiji kantona, 37-godišnji Emir Oković, magistar pravnih nauka koji je do trenutka preuzimanja funkcije premijera bio zaposlen na mjestu kantonalnog upravnog inspektora. Mlad i energičan čovjek, posvećen svom poslu, govori za Novo vrijeme.


NV: Premijersku poziciju preuzeli ste 8. januara ove godine. Jeste li stekli uvid u trenutno stanje u kantonu? Kako ocjenjujete zatečeno stanje?

U principu, kad je riječ o nekim polaznim osnovama za rad ove vlade, imamo određene pozitivne trendove vezane za rast industrijske proizvodnje i povećanje broja zaposlenih; glede finansija, imamo neku relativnu stabilnost, s obzirom na to da je u protekloj godini većina obaveza prema budžetskim korisnicima uglavnom izvršena. U svakom slučaju, ima određenih problema finansijske prirode vezane za potpore s viših nivoa vlasti, ali to je stalni problem ovog kantona.


NV: Poslanici čak 11 političkih partija čine skupštinu koja broji 25 mjesta. Od toga, njih sedam čini skupštinsku većinu. Očekujete li da će ova vlada imati podršku stabilne većine u naredne četiri godine?

To je neka ideja i cilj formiranja vlasti na svim nivoima. U samom ekspozeu istakao sam da je riječ o složenom političkom sistemu u kojem participira velik broj stranaka, stoga je cilj u što većoj mjeri pokušati amortizirati sve te političke interese i ciljeve. U vezi s tim, možemo reći da sad imamo prilično stabilnu većinu od 15 poslanika u Skupštini kantona, što se u ovom kantonu nije desilo već duži period.


NV: Jedan od problema, koje gotovo sve dosadašnje vlade kantona imaju, jeste dodjela novčanih sredstva s federalnog nivoa. Kako se taj problem može riješiti u interesu kantona i smatrate li da je postojeći način raspodjele sredstava pravedan?

Kad govorimo o toj temi, ustvari govorimo o Zakonu o raspodjeli javnih prihoda. Istina je da, prema mišljenju koje je zastupljeno u ovom kantonu, pojedini parametri nisu uzeti u obzir, naprimjer parametri koji se odnose na izvoz. Naš kanton ima veći omjer izvoza u odnosu na uvoz, slično kao Zeničko-dobojski kanton, i to je nešto što je značajno za naš kanton. Sam način utjecanja na to pitanje vezan je za naše prisustvo na tim višim nivoima vlasti. Na tom polju imamo pozitivne trendove zbog broja delegata iz BPK Goražde u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH i Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Sigurno je da nam predstoji velika borba za što bolje pozicioniranje u tom dijelu. Kad govorimo o grantovima, oni su različiti zavisno od godine do godine, ali i to je kontinuirana borba za što bolje pozicioniranje svake godine.


NV: Do sada je postojao i problem u odnosu općinskih vlasti i kantonalnih vlasti. Kako se može riješiti taj problem?

Ti problemi su nekad bili objektivne, a nekad subjektivne prirode. U svakom slučaju ova vlada je u svojim početnim aktivnostima posjetila sve tri općine u ovom kantonu i na taj način pokazala da želi povećati nivo saradnje formiranjem zajedničkih radnih grupa, s ciljem rješavanja barem onih pitanja koja su rješiva. Imamo namjeru i u finansijskom dijelu biti susretljiviji prema lokalnim zajednicama, s obzirom na to da je njima u proteklom vremenu određen broj projekata propao zbog nedostatka sredstava za sufinansiranje.


NV: Šta je, po Vašem mišljenju, gorući problem BPK Goražde, a koji je u nadležnosti kantona, te na koji način mislite riješiti taj problem?

Gorući problemi su zasigurno, a to je i naglašeno u Strategiji razvoja kantona, nedovoljno korištenje prirodnih resursa, slaba putna komunikacija i, po meni, pitanje zapošljavanja visokoobrazovanih kadrova čiji broj raste, s tim što još imamo neuređen sistem visokoškolskog obrazovanja koji proizvodi kadrove koji nisu deficitarni glede njihove stručne spreme.


NV: Svjedoci smo svakog dana da se na sve stra Prvo što ćemo u ovoj godini uraditi, u nekom normativnom smislu, jeste da ćemo se fokusirati na industrijske zone, na donošenje zakona o tim zonama. Sistem poticaja razvoja programirat ćemo i uskladiti za ovu, ali i za naredne godine ne govori o apliciranju iz Bosne i Hercegovine prema EU-fondovima. Ima li BPK Goražde osposobljene ljude koji bi mogli pisati takve projekte?

U samom ekspozeu prepoznato je i izneseno to pitanje. Naš će fokus u tom dijelu biti stručno osposobljavanje ljudi za upravljanje projektnim ciklusima i to planiramo uraditi i sa Službom za zapošljavanje, te ćemo pokušati naći određen broj ljudi osposobljenih za taj dio posla. Kad govorimo o uposlenicima u upravi, tokom prošle godine, a to će se nastaviti i u ovoj godini, započete su edukacije na tom polju i mogu kazati da će fokus ove vlade biti i na tome.


NV: Šta će kantonalna vlada uraditi u narednom periodu da pomogne razvoj privrede u BPK Goražde?

Kad govorimo o samom razvoju privrede, ono što je do sada urađeno bilo je u najvećoj mjeri vezano za Zakon o imovini. U Zakon o stvarnim pravima također ćemo morati unijeti određene promjene. Prvo što ćemo u ovoj godini uraditi, u nekom normativnom smislu, jeste da ćemo se fokusirati na industrijske zone, na donošenje zakona o tim zonama, sistem poticaja razvoja ćemo programirati i uskladiti za ovu, ali i naredne godine. Radit ćemo i na tome da održimo harmoniju među našim privrednicima, što je veoma važno, jer ćemo njihove stavove pokušati više usaglasiti s obzirom na to da je to do sada prilično funkcioniralo. Radit ćemo sve da u tom dijelu ne narušimo odnose.


NV: Velik broj mladih visokoobrazovanih ljudi je na evidenciji kantonalne Službe za zapošljavanje. Kako zaposliti te ljude?

Jedna od mjera koje ćemo primijeniti bit će nastojanje da ograničimo rast broja namještenika u državnoj službi i povećamo broj državnih službenika u odnosu na namještenike, a to ćemo raditi praćenjem odliva kadrova u penziju te se usmjeriti na zapošljavanje državnih namještenika. Zatim su tu projekti koji će pomoći da se posredstvom Službe za zapošljavanje uključi što veći broj ljudi u proces rada. Naravno, tu i je problem koji smo zatekli a koji sam već spomenuo – proizvodnja kadrova koji nisu deficitarni, kakvi su ekonomisti i pravnici.


NV: U proteklom periodu bili smo svjedoci trakavice oko (ne)postojanja deponije za odlaganje smeća i sukoba na relaciji Općina Goražde – Vlada BPK. Kako riješiti taj problem?

U toku je donošenje prostornog plana kantona, jer je s aspekta nadležnosti Kantona postojala potreba da se u vezi s tim adekvatno odredimo da bi lokalne zajednice mogle ići u realizaciju svojih nadležnosti kad je u pitanju odlaganje komunalnog otpada. Dobro je da se pojavljuju pozitivne aktivnosti vezane za nivo Federacije BiH kad govorimo o odlaganju komunalnog otpada, njegovog prethodnog razvrstavanja, odnosno određenih operativnih dijelova plana upravljanja otpadom. S općinama smo već započeli razgovore o toj temi i smatram da su početni pokazatelji dobri kad govorimo o donošenju prostornog plana.


NV: Koje su komparativne prednosti BPK Goražde koje se moraju iskoristiti kako bi građani bolje živjeli?

Kad govorimo o komparativnim prednostima ovog kantona, a prema Situacionoj analizi koja je, doduše, još u nacrtu i vezana je za izradu Strategije razvoja kantona, onda govorimo o privrednom rastu i postojanju prirodnih resursa koji nisu zastupljeni na drugim prostorima, a tradicija postojanja industrijske proizvodnje je nešto što je naša prednost i što na kraju dovodi do postojanja stabilnih privrednih subjekata ili možda, da kažem, odsustva promašenih privatizacija kakve postoje u Tuzli.


NV: U predizbornoj kampanji, kao jedan od najvećih problema u BPK, stranke su isticale problem Kantonalne bolnice i sistema zdravstvene zaštite uopće. Kako riješiti taj problem?

Nisam adekvatna osoba da govorim o predizbornoj kampanji jer u njoj nisam učestvovao. Vezano za kantonalnu bolnicu, tu su prisutni određeni pozitivni trendovi, urađena je rekonstrukcija bolnice, utopljavanje zgrade. U ovoj godini imamo projekt s Fondom za zaštitu okoliša, koji se odnosi na stavljanje u pogon sistema grijanja na biomasu. Zatim je tu i problem koji imaju naši sugrađani, dijalizni bolesnici, i to je nešto što ćemo riješiti u narednom periodu. Nelikvidnost bolnice je nešto što je trend u cijeloj Federaciji BiH, tako da je to pitanje koje je dugoročnog karaktera, ali ćemo sigurno naći modalitete reprograma tih dugovanja da bismo u nekom dugoročnijem periodu taj dug približili nuli.

Na vrh