Energetsko čudo u Stanarima: Termoelektrana “udahnula” život u malu općinu

Najveći energetski projekt u Bosni i Hercegovini u posljednje četiri decenije, ušao je u posljednju fazu realizacije. Nakon nešto više od tri godine radova i otprilike 500 miliona eura dosadašnjih ulaganja (ukupna vrijednost projekta je oko 550 miliona eura), Termoelektrana “Stanari” je u potpunosti izgrađena i ušla je u fazu testiranja i probnog rada, nakon čega će početi s proizvodnjom i isporukom struje

23. Feb 2016. | 17:01 | Kenan Kaloper

Termoelektranu u općini Stanari izgradila je EFT Grupa (Energy Financing Team), britanska kompanija osnovana 2000. godine, zajedno s kineskim partnerom, kompanijom DEC (Dongfang Electric Corporation). Grupa EFT je međunarodni gigant na polju proizvodnje, trgovine i investicija u energetski sektor, a u jugoistočnoj Evropi ona predvodi razvoj tržišta električne energije. Godine 2005. počela je rukovoditi rudnikom “Stanari”, koji se tad nalazio u prilično teškoj poziciji. Ulaganjima u modernizaciju i dovođenjem ovog rudnika u red, njegovo je poslovanje za kratko vrijeme stabilizirano, a danas može proizvesti dovoljno uglja za cjelokupne potrebe ove termoelektrane.


Struju se ne isplati prodavati u BiH

Tokom panel-diskusije, koju je EFT Grupa organizirala s novinarima tokom prošle sedmice, predstavnik kompanije Uroš Bojanić je izjavio da EFT Grupa, usprkos tome što može efikasnije proizvesti električnu energiju od ostalih proizvođača u Bosni i Hercegovini, ne vidi domaće tržište dovoljno atraktivnim za plasiranje vlastite struje.

“Prije svega, vrijedi istaći da je energetska efikasnost naše termoelektrane na otprilike 38 posto, što je znatno bolje nego nekih 30 posto, koliko bilježe mnoge druge elektrane u BiH. Sukladno tome, mi smo u boljem položaju kad je riječ o cijeni. Svu svoju struju EFT Grupa izvozi i prodaje na inozemnim tržištima. Razlog je, naravno, vrlo jednostavan, a to je profit. Možda se ovo nekome neće svidjeti, ali cijena električne energije u Bosni i Hercegovini je neopravdano niska i nije atraktivna za proizvođače poput nas. Ako imamo potpunu slobodu da svoju struju izvozimo na tržište cijele Evrope, a u zemljama kakve su Poljska, Rumunija ili Litvanija možemo je prodati mnogo skuplje nego u Bosni i Hercegovini, onda je jasno da ćemo je prodavati na inozemnim tržištima”, kazao je Bojanić.

Direktor sektora za investicije EFT Grupe Zlatan Matko izjavio je da će državne kompanije koje se bave proizvodnjom električne energije prije ili kasnije morati povećavati svoje cijene.

“Bosna i Hercegovina ima najjeftiniju električnu energiju u cijeloj Evropi i aktuelne cijene su potpuno neopravdane, s obzirom na infrastrukturu kojom raspolažu elektroprivrede. Javnosti nije u potpunosti poznato da su u pojedinim termoelektranama termalni blokovi počeli otkazivati, a kompanije s aktuelnim cijenama struje nikako neće biti u mogućnosti da ih obnove. Bosna i Hercegovina proizvodi više struje nego što joj je potrebno, a može doći u paradoksalnu situaciju da počne je uvoziti”, kazao je Matko.

Osim izgradnje termoelektrane, EFT Grupa je dobila i koncesiju na Rudnik “Stanari” u periodu od 30 godina, a ugovor će biti obnovljen na još 15 godina ako obje strane budu zadovoljne onim što se uradi u prvom dijelu. Ugalj iz rudnika će u potpunosti biti iskorišten za pokretanje pogona Termoelektrane “Stanari”, a isporuke ostalim potrošačima će biti zaustavljene.

“Veoma je važno istaći informaciju da ćemo od 31. marta prestati s praksom isporuka velikih količina uglja koje smo isporučivali Elektroprivredi BiH, kao i određenim individualnim potrošačima. Iako je plan bio da zaključno sa 2015. godinom završimo s tim, isposlovali smo produženje za još tri mjeseca, tokom kojih ćemo povećati vlastite kapacitete eksploatacije i isporuke, tako da Elektroprivreda može pronaći alternativu. Moram priznati da nisam siguran šta će se tačno desiti nakon 31. marta jer, koliko sam upoznat sa situacijom, Elektroprivreda BiH nije preduzela previše koraka kako bi pronašla drugi izvor uglja, iako smo im izričito naglasili da krajem marta završavamo s isporukama, a sav ugalj ćemo koristiti u vlastitoj proizvodnji električne energije”, dodao je Matko.


Direktive EU ispunjene, stanovništvo zadovoljno

Termoelektrana “Stanari” neobičan je projekt, s obzirom na to da ga finansira privatna kompanija, a ne država, no to je investitorima dalo dodatni motiv da naprave elektranu kojom će se ponositi cijela regija, a ne samo njeni vlasnici.

“Mi smo čitav projekt izgradili na osnovu ekoloških direktiva Evropske komisije, s obzirom na to da nam je kao društveno odgovornoj kompaniji vrlo značajno da sve što uradimo bude u skladu s okruženjem kompanije. Ispoštovani su i svi zakoni Bosne i Hercegovine, tako da smo vrlo zadovoljni načinom na koji smo realizirali projekt”, kazala je Una Matko, rukovodilac za ekologiju, te je dodala:

“Bilo je u početku otpora javnosti i lokalnog stanovništva. Ljudi su jednostavno navikli da budu prevareni, pa su to i od nas očekivali. Mislim da su danas mnogo zadovoljniji jer smo pokazali da nemamo namjeru zagaditi okoliš. Dio stambenih naselja koja se nalaze u blizini rudnika smo otkupili i kuće smo srušili, te smatram da su svi stanovnici vrlo zadovoljni obeštećenjem, jer im je ono omogućilo da naprave bolje kuće od onih koje su imali. Mi u svojoj kompaniji imamo agronoma koji se brine za obnovu eventualnih šteta u prirodi na svakom području na kojem radimo.”

Matko je potom pojasnila i na kojem je polju Termoelektrana “Stanari” prevazišla zakonske zahtjeve u Republici Srpskoj.

“Direktive Evropske komisije za postrojenja s velikim ložištima (2001/80/EC) u potpunosti su ispoštovane prilikom izrade projekta ove elektrane. Prema Zakonu o zaštiti životne sredine Republike Srpske, dozvoljene vrijednosti sumpor i nitrogenoksida dvaput su veće od onoga što je dopušteno po direktivama Evropske komisije. Prema zakonu, dozvoljeno je 400 miligrama po metru kubnom sumporoksida, a mi smo se usaglasili s direktivama po kojima je dozvoljena vrijednost dvaput manja i iznosi 200. Takva je situacija i s ostalim pokazateljima”, tvrdi Matko.


Najmlađa općina u BiH dobila veliki poticaj

Direktor Ivica Jakovljević je vrlo ponosan na činjenicu da ova termoelektrana i rudnik upošljavaju ogroman broj radnika s prostora najmlađe općine u BiH, općine Stanari.

“Na vrhuncu projekta planiramo uposliti otprilike 900 radnika, a većinom će to biti radnici iz općine Stanari. Ogroman je to poticaj za ovu općinu, jer će automatski biti zbrinute i njihove porodice, a i oni će svoj novac trošiti u svom kraju, tako da će se omogućiti pokretanje drugih, manjih biznisa”, kazao je Jakovljević te dodao:

“Najkasnije do kraja prve polovine godine završit ćemo sva testiranja, a potom ćemo početi s isporukom struje. Bit će to vrlo značajan trenutak za nas, a kad u potpunosti realiziramo ovaj projekt, smatram da ćemo ući u još neke projekte na području Bosne i Hercegovine.”

Odlukom Narodne skupštine RS-a, Stanari su 9. septembra 2014. godine dobili status općine. Malo mjesto kod Doboja, koje broji oko 11.000 stanovnika, prije više od deset godina bilo je izgubljeno jer je rudnik, kao najveći potencijalni izvor prihoda i radnih mjesta, bio u veoma lošem stanju. Situacija se znatno promijenila ulaskom EFT Grupe u Rudnik i izgradnjom Termoelektrane, a sad je ova općina mnogo živahnija, jer joj je vraćena nada koja mnogim mjestima poput Stanara nedostaje.

“Tražimo sposobne radnike koji će pošteno obavljati svoj posao u Rudniku i Termoelektrani. To je najvažnije, a zadovoljni smo radnom snagom koju smo našli u općini Stanari. Naše radnike plaćamo u prosjeku dvaput više nego druge slične kompanije u BiH, a oni to svakako zaslužuju. Radnici su naša najveća snaga i bez njih ne bismo bili tu gdje jesmo”, kaže Uroš Bojanić.


Zavidne sigurnosne mjere i rezultati

Ne vodi se računa samo o radnicima, nego i o sigurnosti. Svi prisutni na panel-diskusiji su po želji mogli poći u obilazak ovog rudnika i termoelektrane, ali tek po potpisu dokumenta kojim se obavezuju da će poštovati sve sigurnosne mjere koje kompanija propisuje. Kacige i fluorescentni prsluci se moraju obavezno nositi čak i na mjestima koja su naoko sigurna.

“Nikad nismo imali smrtni slučaj na radu ili slučaj ozbiljnije povrede. Sitnih povreda je bilo, ali to su minornosti koje su beznačajne kad se sagleda šira slika, i to su one povrede koje nikakvim mjerama sigurnosti ne možete spriječiti. Možda su nekom metode sigurnosti koje provodimo i prema posjetiocima pretjerane, ali nećemo odustati od njih jer evidentno daju rezultate”, tvrdi Svetomir Prokić, jedan od direktora u kompaniji.

Inače, tokom obilaska Termoelektrane, primijetili smo i veliki broj radnika iz Kine, kojima je naša posjeta bila interesantna. Svetomir Prokić kaže da su oni istinska pokretačka snaga kompanije.

“Ne bismo ništa uspjeli napraviti bez našeg kineskog partnera. Oni su izgradili stotine ovakvih elektrana u svijetu i njihovo je iskustvo ključno. Vrijedni su radnici te zaista ispune i više od onoga što od njih zahtijevate, a i njima je život u BiH interesantan i drukčiji od onog koji su ranije živjeli”, dodao je Prokić.


BiH vapi za još projekata poput Stanara

Rudnik “Stanari” godišnje će proizvoditi dva miliona tona uglja, a dokazano je da u rudniku postoji oko 108 miliona tona uglja. Koncesiona nadoknada će ići u budžet općine Stanari, a ona iznosi oko 3,6 posto godišnje od bruto prihoda prodate električne energije. Taj će se iznos, prema procjenama, kretati između četiri i pet miliona eura, iako je nemoguće imati potpuno jasnu vrijednost, jer nije poznato kakve će biti vrijednosti električne energije.

“Kad smo odlučili da uđemo u projekt s rudnikom i termoelektranom, nismo mogli znati da će se cijene električne energije značajno smanjiti. Bilo je to izvan naših očekivanja te zbog toga moramo u potpunosti domaćinski poslovati i nadati se da će se situacija u skorijoj budućnosti poboljšati”, kazao je Uroš Bojanić.

Termoelektrana “Stanari” je potpuno izgrađena, a pokretanje radova će nastupiti tek pošto budu obavljene testna faza i faza probnog rada. Testna faza je okončana uspješno i elektrana, koja ima projektiranu snagu od 300 MW, uspjela je proizvesti 310 MW u ovoj fazi, nakon čega je generator isključen i ohlađen kako bi se osiguralo da sve protekne u najboljem redu. Probna faza je počela u petak i trajat će otprilike do polovine godine. Tokom nje je planirano otklanjanje svih nepravilnosti u radu, te pronalaženje režima rada koji bi garantirao najefikasnije korištenje resursa.

Projekti poput Termoelektrane “Stanari” svakako su pozitivan i dobar signal za cijelu državu i regiju, ali su također podsjetnik da pred Bosnom i Hercegovinom stoji još mnogo posla kako općina Stanari ne bi ostala samo jedna kap u moru općina koje nemaju nikakvu perspektivu i koje laganim tempom umiru. Druge općine nemaju tu sreću da imaju rudnik ili slično prirodno bogatstvo, ali imaju kvalitetne ljude koji čekaju da neko prepozna njihov potencijal. Ljudi, odnosno radnici EFT Grupe u Stanarima, najveća su snaga ove kompanije, a mnogi ljudi u ovoj zemlji mogu biti najveća snaga brojnih drugih kompanija jednog dana kad dobiju priliku.


Šaman spasio Stanare

Iako u TE “Stanarima” niko nije umro zbog neadekvatne zaštite na radu, jedna se interesantna priča prepričava među uposlenicima i direktorima kompanije, koja oslikava različitost između bosanskohercegovačke i kineske kulture. Jedan je kineski radnik preminuo usljed srčanog udara u ovoj termoelektrani. Njegova porodica iz Kine nije preuzela tijelo i ono je ostalo u BiH, pa je on ukopan na groblju Šušnjari u Doboju. Uprava kompanije je bila zadovoljna što je uspjela riješiti ovaj problem, ne sluteći da im se sprema veći. Naime, kineski su radnici odbili da se vrate na posao u Termoelektranu iz straha od zlih duhova koji su sigurno prisutni tu, jer da nisu, njihov bi prijatelj bio živ. Problem je bio ozbiljan, jer elektrana nije smjela stati s radom, a mnogi radnici iz Kine su bili nezamjenjivi na svojim poslovima. Uprava kompanije, shvativši delikatnost situacije, stupila je u kontakt sa svojim partnerima iz Kine koji su poslali šamana da riješi problem s neposlušnim radnicima. Šaman je naočigled svih koji su bili preplašeni onim što se desilo njihovom kolegi, proveo ritual kojim je Termoelektranu oslobodio prisustva zlih duhova. Radnici su bili zadovoljni, pa su se bez ikakvog otpora i problema vratili svojim dnevnim aktivnostima.


Najveći projekt u posljednje četiri decenije

Termoelektrana “Stanari” najveći je energetski projekt u Bosni i Hercegovini u posljednjih 38 godina. Termoelektrana je izgrađena na prostoru općine Stanari, a ukupna vrijednost projekta je oko 550 miliona eura. Od tog iznosa, 420 miliona eura otpada na elektranu, a 130 miliona na rudnik i pomoćne radove. Otprilike 70 posto vrijednosti projekta finansira se iz kredita Kineske razvojne banke i grupe komercijalnih banaka, dok je 30 posto vrijednosti izdvojila sama EFT Grupa, koja je i nosilac cjelokupnog projekta. Grupa EFT je vodeća kompanija u proizvodnji i trgovini električnom energijom na Balkanu, a projekt u Stanarima radi zajedno s kineskom korporacijom Dongfang Electric Corporation, koja je jedna od najsnažnijih kompanija u ovom polju na svijetu. Termoelektrana “Stanari” ima projektiranu snagu od 300 MW, a godišnje bi trebala proizvesti i izvesti dva miliona MWh. Svu svoju struju ova kompanija izvozi, a na njenim projektima termoelektrane i rudnika bit će uposleno otprilike 900 ljudi. Termoelektrana “Stanari” tek je jedan od projekata koje EFT Grupa planira realizirati u BiH, a ostali uglavnom uključuju iskorištavanje ogromnog hidroenergetskog potencijala koji naša zemlja posjeduje. Osim Hidroelektrane “Ulog” na Neretvi, moguća je izgradnja još nekoliko njih, a grupaciji je interesantna i rijeka Drina.

Energetsko čudo u Stanarima: Termoelektrana "udahnula" život u malu općinu

Najveći energetski projekat u Bosni i Hercegovini u posljednje četiri decenije, ušao je u posljednju fazu svoje realizacije. Nakon nešto više od tri godine radova i blizu 500 miliona eura dosadašnjih ulaganja (ukupna vrijednost projekta je oko 550 miliona eura), Termoelektrana Stanari je u potpunosti izgrađena i sada je ušla u fazu testiranja i probnog rada, nakon čega će početi sa proizvodnjom i isporukom struje

10. Feb 2016. | 20:25 | Kenan Kaloper