Hašim Tači: Ovim tempom odnosi između Kosova i Srbije će se normalizovati za 100 godina

18. Aug 2017. | 17:08 | NV
taci(1)

Predsjednik Kosova Hašim Tači u autorskom tekstu za njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung napisao je kako vjeruje kako bi “potpisivanje konačnog Sporazuma o normalizaciji i pomirenju” između Kosova i Srbije bilo dostignuće.

Ovaj “historijski sporazum trebao bi da obuhvati i međusobno priznanje kao jedini put kojim će se zauvijek staviti tačka na sve nesporazume”, poručio je Tači, prenosi portal Kossev.

“Kosovo i Srbija pregovaraju pod pokroviteljstvom Evropske unije i uz snažnu podršku Sjedinjenih Američkih Država, sa težnjama za normalizaciju odnosa, sada duže od šest godina. Međutim, treba da priznamo da su veliki koraci načinjeni u tom pravcu, vrhunac je postignut potpisivanjem Prvog sporazuma o principima upravljanja i normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, 2013. godine. Potpuna normalizacija, ipak, ostaje nepostignut cilj.

Dvije države i naši narodi teže da izgrade bolju budućnost, u kojoj su svi u potpunosti integrisani u evropsku porodicu (u slučaju Kosova i u euroatlanske porodice) i budućnost u kojoj uživaju viši standard života i blagostanje koje je drugačije od trenutne stvarnosti. Ali, ovi ciljevi se teško mogu postići uz konstantnost onoga što je srž zamrznutog sukoba između naše dvije države.

Do sada su Kosovo i Srbija imali tri runde međunarodnih pregovora: u Rambujeu, 1999. godine, u Beču od 2005-2007 godine i sada u Briselu – od 2011. godine. Bio sam dio svih pregovora i ponosan sam da kažem da se Kosovo uvijek usaglašavalo sa sporazumima kojima je posredovala međunarodna zajednica. Srbija, s druge strane, ne prihvata nezavisnost Kosova i nastavlja da postavlja mnoge prepreke kako bi nanijeli štetu našim pokušajima da međunarodno ojačamo stav Kosova.

Zbog tog neprijateljskog stava, težnja Srbije za učlanjenjem u EU i dalje je nesigurna. Dakle, dvije države su blokirane i njihova euroatlantska budućnost zavisi od njihove sposobnosti da postignu konačni historijski sporazum o normalizaciji odnosa i pomirenje.

Pregovori u Briselu su se odužili. Sporazum iz aprila 2013. godine je bio politički trijumf, ali sada je prošlo četiri godine od kada je postignut, a neke tačke sporazuma još uvijek nisu sprovedene.

Dok je tehnička priroda bila preduslov za započinjanje razgovora, sada je došlo vrijeme da se suočimo sa poznatim problemom; pitanjima koje sprovođenje tehničkih sporazuma čini težim – nedostatak pomirenja i međusobnog priznanja.

Povjerenje u pregovore stavljeno je pod sumnju čak i kada napredujemo na određenim poljima, jer je svakom posmatraču ovih razgovora jasno da je antagonizam među državama toliko vidljiv, kao što je uvijek i bio. Na primjer, dok su razgovori u Briselu proizveli jedan sporazum o učestvovanju Kosova u regionalnim organizacijama, Srbija nastavlja da vodi snažnu kampanju protiv zahtjeva sa Kosova za učlanjenje u međunarodne organizacije, čak i onda kada bi od tih učlanjenja (zahtjev za UNESCO) koristi imalo i za kulturno nasljeđe Srpske pravoslavne crkve na Kosovu, ili kosovski Srbi.

Svi postepeni uspjesi u pojedinim tačkama bili su bitni. Međutim, ovim tempom naši odnosi bi mogli da se normalizuju tek možda nakon 100 godina. Postalo je jasno da je došlo vrijeme za veću i jasniju viziju i za vodstvo koji će zauvijek riješiti pitanja među nama.

Osnovno pitanje je naravno to što mi nastavljamo da jedni druge vidimo kao protivnike. To što naše duboke podjele krijemo pod tepih, nije rješenje i neće dovesti do pomirenja. Ne možemo da se pomirimo sa tim kuda idemo ukoliko imamo osnovne nesporazume u vezi sa tim odakle dolazimo. To je i razlog zbog kojeg sam udvostručio napore u bavljenju nekim od najtežih pitanja u vezi sa našom prošlošću – formirajući Komisiju za istinu i pomirenje.

Vjerujemo da bi potpisivanje konačnog Sporazuma o normalizaciji i pomirenju između naše dvije države bilo dostignuće. Njime bismo se, mirnim putem – angažovali u rješavanju svih nesporazuma. Konačno, historijski sporazum između Kosova i Srbije bi trebalo da obuhvati i međusobno priznanje kao jedini put kojim će se zauvijek staviti tačku na sve nesporazume.

Postizanje ovog konačnog cilja jeste izuzetno teško za obje zemlje i zahtjeva hrabro i pametno vodstvo. Snažno vjerujem da je vodstvo, kako na Kosovu, tako i u Srbiji – posvećeno tome šta narod očekuje od nas – da postignemo mir među nama. Kako bi se ovo dogodilo, svi mi moramo da budemo kreativni i da budemo spremni na dalje kompromise. Svima treba da bude jasno da je to potrebno uraditi zbog stabilnog mira naših naroda i generacija koje dolaze.

Kao što se konačnim rješenjem naših sukoba priznaju historijske i aktuelne realnosti, ono takođe treba da se bavi i zahtjevima budućnosti. Budućnost Kosova, a i Srbije, kao i preostalog djela Balkana jeste u tome da u Evropskoj uniji jedni drugima budemo susjedi prijatelji. Ubijeđen sam da su normalizacija i pomirenje prvi korak u oslobađanju od tereta prošlosti i korak koji će nas voditi ka svjetlijoj budućnosti. Jasno je da kada mi ovako postupamo, Evropska unija treba da prizna naše napore, a dok mi u našem djelu Evrope mijenjamo brzine, brzina bi trebalo da se promijeni i u vozu prijema u Briselu i glavnim evropskim gradovima takođe. Moramo da se osiguramo da nam „ne prođe posljednji voz“ za stabilan mir” napisao je Tači.

 

NV / NAP

Na vrh