Hrvatska na udaru kritika EU: Ratifikacija Istanbulske konvencije na čekanju

19. Mar 2018. | 21:28 | NV
Zagreb, 6.12.2016.- Aktivistice za ženska prava predale su u utorak u Vladi oko 25 tisuæa potpisa graðana, kao potporu zahtjevu za hitnom ratifikacijom Istanbulske konvencije, što bi omoguæilo sveobuhvatnu zaštitu žena od nasilja, odgovarajuæe kažnjavanje poèinitelja te uèinkovit sustav praæenja primjene te konvencije. 
foto HINA/ Mario VRANDEÈIÆ/ ua

Posljednjih dana u Hrvatskoj se vodi ozbiljna polemika oko ratifikacije Istanbulske konvencije, koju Vlada na čelu s HDZ-om ne može, ili ne želi da provede. Pritisak javnosti je ogroman, održani su i brojni protesti i za i protiv, ali za sada konvencija još uvijek nije ratificirana.

Hrvatska je bila među posljednjim evropskim državama koje su potpisale Istanbulsku konvenciju, a to je uradila u januaru 2013. godine za vrijeme socijaldemokratske vlade Zorana Milanovića. Nakon promjene vlasti i dolaska HDZ-a na čelo države, zapelo je oko ratifikacije.

“Ne postoji nikakav dokument HDZ-a u bilo kojoj fazi odkad postoji ova konvencija koji bi rekao da je HDZ protiv. To je temeljno. Mislim samo da moramo još malo pojasniti na županijskom nivou našim organizacijama bit konvencije, a to je još jednom ponavljam za cijelu javnost, smisao ove konvencije Vijeća Evrope zaštita žena od nasilja i nasilja u porodici, te otkloniti sve ove teme koje su u eteru, a ne stoje”, kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković.

Prema izvorima bliskim HDZ-u, Plenković je za ratificiranje konvencije, ali nema dovoljno jaku podršku unutar krajnje desnih članova stranke, kao ni podršku katoličke crkve.

Istanbulska konvencija donesena je 2011. godine, a na snagu je stupila 1. avgusta 2014. godine.

Konvencija donosi pravni okvir za borbu protiv nasilja nad ženama i u porodici, te obavezuje sve države koje su je ratificirale da žrtvama pomognu pri oporavku, osiguraju pravnu i psihološku pomoć, ubrzaju otvaranje skloništa za žene i djecu i finansijsku pomoć, kao i pomoć pri pronalasku mjesta za stanovanje i zapošljavanje.

Ova konvencija je prvi međunarodni ugovor koji sadrži definiciju roda. To znači, kako je sada prepoznato, da žene i muškarci nisu samo biološki žensko ili muško biće, već da postoji i društveno oblikovana kategorija roda koja ženama i muškarcima dodjeljuje njihove specifične uloge i ponašanja.

Od 47 evropskih država članica Vijeća Evrope potpisalo ju je 44, a ratificiralo 27.

Konvencija predviđa mogućnost rezervacija pri potpisivanju ili potvrdi ugovora na razdoblje od pet godina, što su iskoristile neke od potpisnica. Razdoblje rezervacije se može produžiti na dodatnih pet godina od ratifikacije.

Među prvim potpisnicama konvencije bile su zemlje poput Španije, Francuske, Finske i Austrije, ali i Slovačka i Luksemburg, zemlje koje je do danas nisu ratificirale.

Zemlje koje su ratificirale konvenciju su Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Slovenija, Andora, Austrija, Belgija, Kipar, Danska, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Monako, Holandija, Norveška, Portugal, Rumunija, San Marino, Španija, Švedska i Estonija.

Pored Hrvatske, Istanbulsku konvenciju nisu još ratificirale ni Bugarska, Češka, Grčka, Mađarska, Island, Irska, Latvija, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Moldavija, Slovačka, Švicarska, Makedonija, Ukrajina i Velika Britanija.

Među zemljama koje su je ratificirale su i Poljska i Malta, koje se u javnosti percipiraju kao iznimno konzervativne zemlje, potom Italija, koja se nalazi pod snažnim utjecajem Katoličke crkve, ali i zemlje s većinskim muslimanskim stanovništvom, poput Turske i Albanije. Jedine zemlje članice Vijeća Evrope koje konvenciju uopće nisu potpisale su Rusija, Azerbejdžan i Armenija.

Hrvatska je tako još jednom dospjela u žižu evropske javnosti zbog jakih konzervativnih snaga koje se opiru ratifikaciji Istanbulske konvencije. Prije toga iz EU su upozoravali Hrvatsku na zabrinjavajući porast nacionalizma i fašizma, dok je američki State Department u svom godišnjem izvještaju naveo i krešenje ljudskih i vjerskih prava nacionalnih manjina.

Brojni analitičari i novinari iz EU ističu kako su Hrvatska i Poljska u ovom trenutku dvije najkonzervativnije zemlje Evrope.

 

NV / NAP

Na vrh