Intervju Krešimir Zubak: Dodik i Čović su ideološka i politička braća

13. Mar 2018. | 07:59 | NV
kresimir zubak

Krešimir Zubak ima izuzetnu pravosudnu i političku karijeru. Bio je predsjednik Okružnog suda u Doboju, a od 1980. do 1984. doministar pravosuđa u SR BiH. Nakon toga postaje predsjednik Višeg suda u Doboju do 1992., do trenutka kada je sa porodicom protjeran iz Doboja.

Na Ustavotvornoj skupštini Federacije BiH 1994. je izabran za prvog predsjednika. Učestvovao je u Dejtonskim pregovorima 1995. i tada odbio potpisati sporazum. Potpisao ga je na svečanosti u Parizu  u decembru 1995. godine.

U intervjuu za novinsku agencija Patria govori o aktuelnoj političkoj situaciji, bh. političarima i odnosu međunarodne zajednice i Brisela prema Bosni i Hercegovini.

 

Period rata u BiH se i 23 godine nakon sukoba javlja kao kamen spoticanja u zemlji. Takvo stanje generira etničke tenzije i nesigurnost. Trpe uglavnom obični građani. U drugim dijelovima Evrope također imamo primjere stradanja u prošlosti. Uzmimo samo primjer Njemačko-francuskog rata. Danas su te dvije zemlje ekonomske sile i važni strateški partneri. Kako to postići u BiH?

Često se kao primjer uspješnog prevladavanja međusobnih sukoba uzima primjer Njemačke i Francuske. Na taj primjer ponekad ukazuju i predstavnici međunarodne zajednice. Ratovi između Francuske i Njemačke i njihovo prevladavanje mogu biti primjer za odnose između npr. BiH i Srbije, ili Srbije i Hrvatske. Naši problemi su problemi međunacionalnih odnosa koji su problematični bili i u prošlosti, ali su do krajnosti eskalirali tokom rata “1992-1995”. Radi se, dakle o unutardržavnom sukobljavanju što je puno kompleksnije.

Pa i pored toga razdoblje od 23 godine od prestanka rata trebalo bi biti dovoljno za prevladavanje međunacionalnog sukobljavanja koje je i danas na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini.

Zašto je to tako? Odgovor je, po meni, jednostavan. Mir koji živimo je nepravedni mir. On je proistekao iz Daytonskog sporazuma – nametnut je. Kao takav, nepravedan, on će, po mojoj ocjeni, perpeturirati unutarnje sukobe u većoj ili manjoj mjeri izražene, ali u svakom slučaju permanentne.

Po mom sudu BiH je potreban pravedan mir koji bi proizišao iz unutrašnjeg društvenog dogovora – nešto što su svojedobno uradili Španci. Taj društveni dogovor trebao bi prolaziti od realnog stanja, a prije svega od činjenice da je BiH višenacionalna država i na tome tražiti rješenja za prevladavanje budućih sukoba u gradnji zajedničke države, imajući u vidu iskustvo drugih višenacionalnih država, koje su demokratske, ekonomski razvijene, socijalne, sekularne države. Drugim riječima dokaz su da i višenacionalne države mogu biti uspješne.

 

Međunarodni zvaničnici govore da je Bosni i Hercegovini mjesto u Evropi. I da je EU napravila historijsku pogrešku prema BiH jer nije zaustavila stradanja devedesetih. S druge strane, Brisel ničim ne pokazuje da želi raskrstiti sa političarima iz BiH koji stalno generiraju te krize. Nije li to malo licemjerno ponašanje Brisela?

Ne bih rekao da je licemjerje. Mislim da jednostavno lutaju i ne znaju kojim putem i kako pomoći da se prevlada stanje u BiH. Evidentno je da su odustali upotpunosti od prakse nametanja rješenja. Primjenjuju novu metodu: prepuštaju domaćim političarima da rješavajući unutrašnje probleme istovremeno i politički sazrijevaju. Ta praksa je logična, ali kao što se vidi ne daje rezultate. Štoviše, neki političari žele to iskoristiti i revidirati ono što je međunarodna zajednica učinila u BiH u smislu donošenja zakona i drugih važnih odluka. Osobno sam mišljenja kako su rano i naglo odustali od ranije prakse. Još smo mi daleko od sazrijevanja, nismo ni u pubertetu.

 

Vjerujete li još uvijek da jednu retrogradnu političku opciju može pobijediti ideja da Hrvati, kao autohtoni narod Bosne i Hercegovine, moraju biti konstitutivni na cijelom prostoru BiH, a ne samo u jednom dijelu zemlje? Isto pitanje se može odnositi na Bošnjake i Srbe? Može li se u BiH pomiriti građansko i nacionalno?

Konstitutivnost Bošnjaka,Hrvata i Srba na cijelom teritoriju BiH je najčvršća garancija očuvanja cjelovitosti BiH. Mnogi borci za tkz. građansku državu – pri čemu misle na građanstvo s kraja 19.stroljeća, uopće nisu svjesni da bi ono vodilo raspadu BiH. Čudim se i onim koji žele rastočiti BiH i koji se deklariraju kao tvrdi nacionalisti, kako ne vide da u njima imaju saveznike, jer im takvo “građanstvo” daje alat za podjelu. Takav vid građanstva mi već imamo u pojedinim područjima BiH, a ogleda se u apsolutnoj dominaciji brojnijih nad malobrojnijim konstitutivnim narodima.

Savremena građanska društva i države podrazumijevaju i individualna i kolektivna prava. Ona nisu suprostavljena i međusobno se ne isključuju, nego prožimaju.

 

Ima li HS BiH snage da se odupre dominaciji HDZ-a na sljedećim izborima?

Hrvatska stranka BiH želi biti alternativa HDZ-u BiH. HDZ BiH je kleptokratski i klijentelistički organizirana stranka, tako djeluje i tako shvata politiku i obnašanje vlasti. Pozivanje na nacionalne interese samo je paravan.

 

Može li se politika HDZ-a u bilo kojem scenariju odmaknuti od politike Dodikovog SNSD-a.

Zubak: Oni su ideološka i politička braća.

 

NV / NAP

Na vrh