Irak: Međusobni sukobi Kurda i masovni protesti

21. Dec 2017. | 14:01 | NV
kurdistan(1)

Neuspjeli referendum u iračkom Kurdistanu odrazio je se na prilike u tom dijelu Iraka. Pored diplomatske i ekonomske izolacije te autonomne iračke jedinice, sada su Kurdistan zahvatili i međusobni sukobi Kurda.

U nemirima je poginulo 16 ljudi, a 90 iz je povrijeđeno prema izvještajima nekoliko iračkih medija.

Lokalno stanovništvo je na ulicama u protestima izrazilo neslaganje sa potezima regionalnih vlasti, tražeći od njih bolje uslove života i isplaćivanje zaostalih plata.

Snage sigurnosti su, prema različitim izvještajima, odgovorile silom kada je dio demonstranata upotrijebio oružje u napadu na prostorije Kurdske demokratske stranke (KDP) koju je predvodio Massoud Barzani, inače donedavni lider iračkih Kurda. Nakon neuspjelog referenduma Barzani je podnio ostavku i povukao se sa čela regionalne uprave.

Kurdska televizija Rudaw je izvijestila da su bijesni demonstranti u gradu Sulaymaniyah zapalili urede KDP-a, Kurdske islamske unije (KIU) i Patriotske unije Kurdistana (PUK).

Drugi izvori prenose da su Peshmerge, milicije Asayish i milicije PUK-a otvorile vatru na demonstrante.

Tačan broj ubijenih i povrijeđenih još uvijek nije utvrđen, jer različite strane iznose različite podatke.

Dvije kurdske partije, Pokret za promjene (Gorran) i Kurdska islamska grupa (Komal), su saopštile da će povući svoje ministre iz regionalne vlade u znak proteste zbog djelovanja vojnih formacija PUK-a protiv građana u Sulaymaniyahu.

Oglasio se i irački premijer Haider al-Abadi, nakon trećeg dana protesta, i poručio regionalnim vlastima, putem Twitter profila iračke Vlade, da iračka vlada neće tolerisati nasilje protiv “građana Kurdistana”.

Analitičari ocjenjuju da su unutrašnji sukobi Kurda rezultat neuspješnog referenduma za nezavisnost iračkog Kurdistana, a nakon što je zvanični Bagdad zajedno sa vlastima Turske i Irana spriječio implementaciju rezultata nelegalnog referenduma.

Naime, irački Kurdistan se našao pod ekonomskim i političkim sankcijama, a iračka vojska i šiitske milicije (odane Iranu) su protjerale iračke Peshmerge iz mnogih dijelova Iraka, preuzeli glavna naftna polja i kontrolu granice Iraka sa Turskom, Iranom i kontrolišu veći dio granice sa Sirijom. U konačnici to je dovelo do teške finansijske situacije u kurdskom dijelu Iraka i pomenute Barzanijeve ostavke.

 

NV

Na vrh