Islamska zajednica priprema nastavak izgradnje zgrade Rijaseta na Kovačima

30. Jul 2017. | 16:36 | NV
zgrada-rijaseta-kovaci

Islamska zajednica priprema nastavak izgradnje sjedišta Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na sarajevskim Kovačima, javlja INS.

Kako INS saznaje, na pretposljednjoj sjednici Sabora IZBiH, a u okviru razmatranja izvješaja o radu poglavara Islamske zajednice u BiH, reisu-l-uleme dr. Huseina ef. Kavazovića, pomenuto je da je urađeno preprojektovanje poslovne zgrade Rijaseta na Kovačima i da se traže donatori za završetak radova.

Inače, postoji velika potreba Islamske zajednice za administrativnim prostorom.

Zato se radilo na preprojektovanju ideje projekta, jer je zgrada ranije nosila rezidencijalni karakter. Islamska zajednica je donijela odluku da će prostor biti organiziran tako da će sve uprave, uredi, službe i direkcije funkcionisati pod jednim krovom u istom kompleksu.

Kako se ranije pominjalo u javnosti, radovi su trebali početi i u 2016. godini, ali do toga zasad nije došlo.

Kamen-temeljac za novu zgradu položen je u septembru 2008. godine, a predviđeni rok za završetak radova bio je kraj 2011. godine. Izgradnja zgrade Rijaseta Islamske zajednice u BiH je počela u februaru 2009. godine, a odluka o izgradnji trajnog sjedišta Islamske zajednice u BiH u sarajevskom naselju Kovači je donesena 26. juna 2007. godine.

Gradilo se nekoliko godina, a onda je nestalo novca. Pretpostavlja se da je u objekat  do sada uloženo blizu 2,5 miliona KM, a za završetak radova potrebno je još najmanje 10 miliona KM.

Incijativa za izgradnju zgrade Rijaseta je prije skoro 10 godina došla od bosanskohercegovačkih privrednika.

Kako je saopćeno na iftaru u avgustu 2010. godine, ubijeni bivši libijski vođa Muamer Gaddafi je obećao 5 miliona eura, a cijeli kompleks je trebao nositi ime “Vakuf Muamer Gaddafi“.

No, nakon revolucije u Libiji i ubistva libijskog vođe, radovi su u potpunosti obustavljeni. Javnosti nije poznato koliko je obećanog novac iz Libije zaista stiglo u BiH, najveći donatori su iz naše zemlje.

Među njima je u to vrijeme prednjačila kompanija “Avaz“, odnosno Fahrudin Radončić, a svoje značajne donacije su dali tada i Nihad Imamović, Edin Arslanagić, Nedim Čaušević, Muhamed Granov, Nijaz Orman, Redžo Bekto, Selver Oruč i mnogi drugi. Iznosi domaćih donacija su se kretali od 800.000 KM pa manje, piše INS.

 

NV / INS

Na vrh