Island: Izbori u subotu mogli bi dovesti pirate na vlast

27. Oct 2016. | 12:08 | Armin Sijamić
ic-flag_bg

Island je primjer mnogim državama svijeta. Barem bi trebalo tako biti, jer u toj državi ljudska prava nadilaze interese vlade, banaka, korporacija, sumanutih lidera, samoproglašenih mesija… Tamošnje društvo, iako se radi o državi sa oko tristo hiljada stanovnika, radi ono što je nezamislivo za kvantitativno mnogo veća društva. Za najmanju laž premijer mora odstupiti, banke ne mogu imati profit dok Islanđani pate, vlada mora služiti interesima građana u skladu sa idealističkim definicijama demokratije… Vlada radi isključivo u interesu svoje države . Ali i u takvim državama postoje nezadovoljni, oni koji traže još više prava za sebe i sugrađane.

U subotu Islanđani izlaze na biračka mjesta. Svjetla mnogih uperena su prema Piratskoj stranci, koja je osnovana prije samo četiri godine, ali koja od tada rapidno raste. Na izborima 2013. godine oni su osvojili samo 5% glasova, ili 3 mjesta u nacionalnom parlamentu koji broji 63 mjesta i koji se naziva Althing. Međutim, prema anketama, u subotu pirati bi mogli osvojiti čak 20%  mjesta u parlamentu. U jeku finansijske krize ta podrška bila je i veća. Zbog toga, neki se pribojavaju jačanja ove antiestablišment stranke, koja je na početku bila pokret građana.

 

Fundamentalne promjene

Stranka je nastala u jeku krize. I političke i ekonomske. Stoga je njihov program upravo usmjeren na krizu i njene posljedice. Međutim, program je usmjeren i u pravcu koji je mnogima nezamisliv. Naime, pirati, budući da su njihovi članovi hakeri, kažu da će dolaskom na vlast ponuditi azil Edwardu Snowdenu , bivšem zaposleniku američke NSA. Snowden je sada negdje u Rusiji, sakriven od javnosti i drugih država. Sjedinjene Američke Države traže njegovo izručenje. Kako mu u SAD prijeti smrtna kazna, ali ne samo i zbog toga, Rusija odbija izručiti Snowdena. Koliki bi šok nastao ako bi jedna država poput Islanda stala na put Sjedinjenim Američkim Državama u slučaju Snowden? Ostale države nisu ni pomislile da pomognu Snowdenu koji je svijetu objelodanio da američke obavještajne služne špijuniraju svakoga na planeti do koga mogu doprijeti. Sve te države koje se predstavljaju kao zaštitnici demokratije slučaj Snowden su ignorisali kao da se nije radilo o svima njima.

Dalje, pirati se zalažu za dekriminalizaciju droga, direktnu demokratiju, koja znači kontrolu i transparentnost svakog segmenta rada vlade te naravno slobodu na internetu kakvu traže svi oni koji se bore protiv ograničavanja besplatnog korištenja sadržaja, čak i piratskih, ukoliko se oni nalaze na internetu. Međutim, pirati nisu ni stranka ljevice, niti desnice. Na čelu stranke je feministica Birgitta Jónsdóttir koja kaže da su oni „hakeri trenutno zastarjelog siistema“, piše Guardian . Ona je godinama pomagala rad Wikileaksa i Juliana Assangea.

 

Sloboda prije izbornih rezultata

Ankete kažu da će pirati biti druga stranka po jačini u islandskom parlamentu, pa će im za formiranje vlasti biti potrebna koalicija. Već ranije su obećali da u koaliciju neće sa dvije najveće islandske stranke (Progresiva stranka – stranka centra i Stranka nezavisnosti – stranka desnog centra) koje drže odgovornim za loše stanje u toj državi. Međutim, koalicija sa strankom Ljevica-zeleni je moguća, a to bi značilo da im za formiranje vlade treba dodatnih 10% podrške, budući da su Ljevica-zeleni također blizu podrške od 20% kao i pirati.

Sve u svemu, ako ova grupa hakera sa ozbiljnim političkim programom ne preuzme vlast u ovoj otočkoj državi, ostaće zapisano da su se na ovim izborima oni zalagali za „neograničenu slobodu“ za građane, prenosi Guardian. Kao objašnjene zašto su formirali stranku, naveli su da su Islanđani umorni od „korupcije i nepotizma.“

Ako je jedan Island umoran od toga, onda se postavlja pitanje da li je naše društvo umorno od korupcije i nepotizma, ili naprosto nas nije briga za ovu društvenu devijaciju? I na kraju, da li je neko na proteklim izborima u Bosni i Hercegovini pominjao slobodu pojedinca da odabere vlastiti životni put?

 

NV

Na vrh