Izbori u Hrvatskoj: Pobjeda Andreja Plenkovića nad Zoranom Milanovićem

Vanredni parlamentarni izbori u Hrvatskoj već sada su donijeli neke nove momente na političkoj sceni te države. Oni nisu epohalnog značaja, mada bi i takvi mogli biti, iako je to malo vjerovatno. Jedna bezidejna izborna kampanja okončana je pobjedom jedne ličnosti nad drugom. Tačnije, jedna ličnost pobijedila je samu sebe. Naravno, govorimo o Zoranu Milanoviću, bivšem premijeru, bivšem šefu opozicije i bivšem predsjedniku SDP Hrvatske

13. Sep 2016. | 20:30 | Armin Sijamić
plenkovic

Ponavljanje jedne radnje uglavnom daje isti rezultat. Prije nepuna tri mjeseca pisali smo upravo o ovome te zaključili da će pobijediti na ovim izborima onaj koji može ponuditi nešto novo. HDZ je ponudio novog lidera, modernog evropskog političara, i to je bilo dovoljno za 61 mandat naspram 54 glavna rivala predvođena Milanovićem. Štaviše, HDZ je odnio uvjerljivu pobjedu nad SDP-om ako se uzme u obzir da je SDP bio dio „Narodne koalicije.“ Unutar te koalicije SDP je osvojio svega 39 mandata, a ostalo otpada na koalicione partnere.

Milanović kao desničar

Teško je objasniti šta se desilo s Milanovićem. U jednom trenutku kampanje počeo je s koketiranjem s ustaštvom, napao susjede i susjedne narode, vrijeđao na ličnoj osnovi političke supranike, hvalio Tuđmana rekavši kako mu je upravo on jedan od uzora… To je bilo potpuno napuštanje dosadašnje politike njegove stranke i SDP je zvučao kao desničarska stranka koja se ne razlikuje od HDZ-a. Jedan umjereni političar, Andrej Plenković, zvučao je kao ljevica i to samo zahvaljujući Milanoviću koji je uspio nemoguće: nije porazio stranku koja je dobila lidera prije nekoliko mjeseci, stranke čija su tri predsjednika bili Franjo Tuđman, Ivo Sanader i Tomislav Karamarko.

Međutim, Milanoviću ni to nije bilo dovoljno. Nije mogao kapitalizirati prednost kakvu bi kapitalizirao bilo koji ozbiljan političar koji je u vrhu politike jedne države deset godina. Izlaznost od 52,59% nije tako mala, kako ju je Milanović želio predstaviti. Ono što je bliže istini je da se jedino na izbore nisu odazvali dugogodišnji glasači njegove stranke, čime su kaznili Milanovića za sav politički populizam i amaterizam. U odnosu na izbore prije deset mjeseci SDP je izgubio 106 hiljada glasova. HDZ je izgubio 64 hiljade, ali i to je bilo dovoljno za pobjedu. Na kraju, Milanović je podnio ostavku na mjesto predsjednika SDP-a i sada slijedi unutarstranačka borba za novog čelnika stranke.

Plenković moderni političar

Andrej Plenković je zaista drukčiji političar od balkanskih galamdžija. Za balkanske prilike vjerovatno je „dosadan“ političar, jer njegovi govori nisu zapaljivi, on je umjeren i odmjeren u nastupu i radi ono što je pomno planirao. U suštini, radi se o modernom evropskom političaru. Svjedoci smo da lideri Njemačke, Francuske, Holandije, ili drugih evropskih država, rijetko daju zapaljive izjave. Naravno, i takva politika ima ograničenja, ali je svakako bolja od tipične balkanske politike koja se vodi terminima izdajnik, patriota, plaćenik, špijun, sektaš, otpadnik i pobunjenik. Takva politika bliža je bliskoistočnom miljeu, nego li evropskom. Ukratko rečeno, Plenković je sve ono što se od Milanovića u liberalnim krugovima očekivalo da bude.

I Plenkovićeva obraćanja su išla u tom smjeru. I kad je davao izjave, davao je lekciju uljudnosti drugoj strani.  Nakon pobjede na izborima nije likovao, već je samo, nakon novinarskog pitanja o mogućoj koaliciji sa HDZ-om, kratko odgovorio da je od Milanovića očekivao prvo čestitku na pobjedi, pa tek onda ponude za koaliranjem. Za hrvatske medije je rekao za Milanovića  da „on nema snage za političku kulturi kao u Evropi.“ Istakao je da želi promijeniti HDZ i smjestiti ga u „strogi desni centar.“ Kako će sve to izgledati u budućnosti ostaje da se vidi.

Most i Živi zid

Jedno od osvježenja na hrvatskloj političkoj sceni su Most i Živi zid, dva atipična politička projekta. Most kojeg predvodi Božo Petrov osvojio je 13 mandata (19 na prošlim izborima), a Živi zid kojeg predvodi Ivan Vilibor Sinčić osvojio je 8 mandata (1 na prošlim izborima). Iako se radi o prilično heterogenim političkim grupama, ovo je izvanredan rezultat za ove dvije partije. Oni oslikavaju jednu novu političku tendenciju u Evropi, a to je pojava ovakvih političkih projekata širom Evrope koji žele promjene etabliranih elita i ustaljenih klišea u politici. Ove dvije stranke zajedno su dobile oko 300 hiljada glasova od ukupno 1,8 miliona važećih listića. I dok je Most spreman za koaliranje pod njihovim uslovima i žele pregovarati, Živi zid ne želi čuti za koaliciju sa SDP-om ili HDZ-om. Pojavile su se i špekulacije da je jedan dio izabranih u sabor iz ove dvije partije već napustio te partije, ali to ne umanjuje činjenicu da u Hrvatskoj postoje ljudi koji drukčije promišljaju politiku.

Ako se na trenutak vratimo na prilike u Bosni i Hercegovini i probamo pronaći ovakve primjere u političkom životu, onda ćemo doći do tužne istine da ovakvih političkih projekata nema. U politici BiH, izgleda, najveći je grijeh odbiti poziv za koaliciju za formiranje vlasti. Zato se takvi slučajevi ne događaju.

Nova vlada

Sve u svemu, čini se da će HDZ zajedno s Mostom formirati vladu, a podršku će joj dati i predstavnici nacionalnih manjina koji imaju osam mjesta u hrvatskom parlamentu. Postoje nagađanja da će i neki drugi koji su ušli u sabor pružiti ruku Plenkoviću u sastavljanju vlade. Sasvim dovoljno za parlamentarnu većinu od 76 zastupnika. Pojavile su se i informacije da je i HNS sa svojih 9 mandata osvojenih unutar koalicije okupljene oko SDP-a, spreman podržati novu Plenkovićevu vladu. Tu je i Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik, koji je rekao da su njegova dva poslanika spremna podržati Plenkovića.

Koliko će dugo trajati sastavljanje vlade ostaje da se vidi. Ali glavno pitanje je šta nova vlada može uraditi za Hrvatsku, posebno za najnerazvijenije dijelove te države koji su u većini podržali Plenkovića i HDZ. Test modernog evropskog i uljudnog političara Plenković je, za sada položio, ali ostaje mu sada najteži dio – uraditi nešto kvalitetno i dobro za svoju državu te zaustaviti negativne ekonomske i demografske tokove u Hrvatskoj. Takve velike političke pobjede prave razliku između političara i državnika. Veoma brzo će se pokazati gdje Plenković spada.

 

Na vrh