Izborni zakon i dijaspora: Bosanskohercegovački politički čimbenici otpisali potencijalne glasače iz dijaspore

31. Oct 2017. | 21:35 | Namik Alimajstorović
Faruk Ticic

Nedavno su predstavnici bosanskohercegovačkih stranaka imali priliku da u Sarajevu i Banjoj Luci prisustvuju okruglim stolovima „Digitalizacija izbornog procesa u Bosni i Hercegovini“, koji organizuju CIK Bosne i Hercegovine, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Ministarstvo prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine. Sudeći prema nekim komentarima prisutnih političkih čimbenika, najviše se raspravljalo o tome, ako se uvede ovaj sistem, na koji način će se brojati glasovi? Znači, opet je u prvi plan izbila ona stara izreka “nije važno kako ko glasa već je bitno ko broji glasove”.

Sa željom da predstavnike političkih partija u Bosni i Hercegovini podsjetimo da još ništa konkretno nisu napravili u vezi sa promjenom Izbornog zakona, niti za građane u Bosni i Hercegovini, niti za blizu dva miliona potencijalnih glasača u dijaspori, zamolili smo eksperta za pravna pitanja dijaspore, pravnika Faruka Tičića, jednog od osnivača Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, da njima, ali i svim građanima Bosne i Hercegovine kaže šta to naše vlasti nisu uradile da bi moglo doći do promjene Izbornog zakona. I da ih podsjeti šta je sve naša dijaspora tražila da im se omogući lakše glasanje, a time i veći odziv naših ljudi iz dijaspore na izbore.

 

Izborna kampanja, pa tek onda sve drugo

“Opći izbori BiH su predviđeni da se održe u prvoj nedjelji u oktobru 2018. godine. Kampanja je već odavno počela, i to ona prljava, a možemo da zamislimo šta nas očekuje tokom naredne godine. Da bi se izbori održali, potrebno je izvršiti promjene postojećeg Zakona o izborima BiH i to je neosporno. Te promjene uslovljava i Vijeće Evrope, a čija je članica i BiH od 2002. godine, a prije svega moraju se provesti odluke Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučajevima Sejdić – Finci, Azre Zornić i dr. Ilijaza Pilava, a koje su zasnovane na Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i općim slobodama, a čiji je potpisnik i BiH, a jedna od odredbi te Konvencije je da svaki građanin ima pravo da bira i da bude biran na svaku poziciju na čitavoj teritoriji BiH. Odluke Suda su jasne i one kažu da bi se promijenio Izborni zakon BiH, potrebno je mijenjati i Ustav BiH, a to je ono što niko nije spreman da uradi. Parlamentarna skupština Vijeća Evrope u oktobru 2013. donijela je preporuku kojom Bosni i Hercegovini ostavlja rok od godinu dana, odnosno do oktobra 2014. da provede presudu Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić – Finci protiv BiH, kako tada, tako i sada. Presuda je donesena 22. decembra 2009. godine.

Postojeći Izborni zakon BiH, entitetski, etnički, veliki je balast na putu BiH ka EU, i to svi znaju. Da je potrebno mijenjati Izborni zakon BiH, svi se slažu u BiH, i političke stranke, nevladine organizacije, pa i institucije kojima je ovo profesionalni posao. Prijedloga je već bilo, a jedan od najizraženijih dolazi od hrvatskog naroda u ime kojeg Hrvatski narodni sabor traži da člana Predsjedništva BiH koji dolazi iz hrvatskog naroda mogu birati isključivo pripadnici hrvatskog naroda kako bi oni osigurali svoju konstitutivnost u BiH.  Ovakav prijedlog je prošao i parlamentarnu proceduru, ali nije usvojen. Najnoviji prijedlog je taj da Parlament BiH indirektno bira člana Predsjedništva BiH, a da li će to proći, ostaje da se vidi. Postoje i prijedlozi i od Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva”, kaže Tičić.

 

Međutim, vrlo je simptomatično da u dosadašnjoj kampanji, ako se to tako može nazvati, niko ne spominje prijedloge koji dolaze iz dijaspore. Da li su političke partije i predstavnici vlasti iz BiH takvim odnosom “otpisali” potencijalne glasače iz dijaspore?

“Pa vidite, do sada su predstavnici bh. udruženja iz dijaspore slali svoje prijedloge, učestvovali na mnogim zvaničnim konferencijama po pitanju svega toga, ali rezultat je nikakav ili beznačajan.  Dijaspora je svjesna da je odziv glasača više nego slab, ali ona u svojoj kampanji stalno ističe da se na tome zajednički poradi kako bi rezultati bili bolji i upečatljiviji, nažalost, na mnogobrojne pozive političkim strankama iz dijaspore da pomognu u procesu registracije glasača u dijaspori, nijedna od političkih partija iz BiH nije pozitivno odgovorila.“

 

Konkretno, možete li nam reći koji su sve prijedlozi iz dijaspore kako bi se olakšao kompletan izborni proces za ljude koji žive van granica domovine, odnosno, koji su to prijedlozi koji dolaze iz dijaspore?

“Pa prvo i osnovno da dijaspora BiH bude posebna izborna jedinica. Na taj način se dijaspori BiH omogućava da predlaže i bira svoje kandidate preko kojih će dijaspora postati aktivan činilac u rješavanju kako svojih, tako i društveno-političkih i ekonomskih problema. Zašto ne slijediti primjere naših evropskih susjeda. U parlamentu Italije sjedi osam predstavnika iz dijaspore, u parlamentu Hrvatske četrnaest predstavnika dijaspore itd.

Drugo, što bi imalo velikog efekta je da se uvede način elektronske registracije birača i elektronsko glasanje. Smatramo da su se tehnički uslovi za elektronsko glasanje stekli i takav način glasanja se vrši u mnogim državama. Potom, da se prilikom vađenja biometrijskih pasoša u bh. ambasadama po automatizmu bh. građani upisuju u glasačke liste.”

 

Mnogi imaju primjedbe na stalno i nepotrebno registrovanje za izbore, odnosno, na komplikovanu proceduru koja je osmišljena da se glasačima iz dijaspore “OGADE” izbori u domovini, šta tu treba mijenjati?

Bitno je i ukidanje aktivne registracije birača za građane BiH izvan BiH, a i njihovo izjednačavanje sa građanimau BiH jer pasivna registracija važi za građane sa prebivalištem u BiH, a uvedena je 2006. god. promjenom Izbornog zakona. Tako kada izvadiš CIPS-ovu ličnu kartu automatski si upisan u registar za registraciju birača i možeš glasati u pripadajućoj općini na svom biračkom mjestu u BiH uz identifikacioni dokument, važeću CIPS-ovu ličnu kartu ili CIPS-ovu vozačku dozvolu, bez prethodne registracije. Nažalost, aktivna registracija važi za bh. građane u inostranstvu i oni se moraju registrovati za svake izbore i za sve nivoe vlasti. Dakle, moraju popuniti obrazac PRP-1 svi oni koji se prvi put registruju za glasanje i oni koji su preskočili prethodne izbore, bilo općinske ili parlamentarne. Oni koji su glasali na posljednjim izborima moraju popuniti obrazac PRP-2 kojim potvrđuju registraciju. Zato bh. građani traže da se i za njih u inostranstvu ukine aktivna registracija kako bi se izjednačili u pravima i da ne bi bili građani drugog reda, a istovremeno time bi se pojednostavio i sam proces glasanja.”

 

Put ka EU

Na kraju treba napomenuti da bosanskohercegovački građani koji žive u dijaspori traže da se ispoštuju sudske odluke Evropskog suda za ljudska prava i da se primijene odredbe Evropske konvencije o ljudskim i općim pravima, jer bez toga i vrapcima na grani je jasno da nema pristupa Evropskoj uniji za koju se naši političari deklarativno zalažu.

 

NV / BH INFODESK

Na vrh