Izetbegović: Izjave Zemana, Kurza i Kolinde Grabar-Kitarović o BiH su opasne neistine

28. Aug 2017. | 17:30 | NV
bakir-izetbegovic3-e1354867859928

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u cijelosti odbacuje izjavu predsjednika Češke Miloša Zemana da bi zbog svog nacionalnog sastava BiH mogla postati baza ISIL-a, stoji na početku njegovog saopćenja. Dalje se kaže:

“Ta izjava nije utemeljenа na činjenicama i daleko je od stvarnog stanja stvari. Činjenice su sljedeće:

Od 2012. godine do danas, na sirijsko-iračkom ratištu boravilo je ukupno 240 državljana BiH. Njih 54 je prije odlaska na pomenuto ratište živjelo u dijaspori, uglavnom u zemljama zapadne Evrope, a najviše u Austriji. Trenutno se na sirijsko-iračkom ratištu nalazi 116 bh. državljana. Od ukupno 55 državljana BiH koji su se vratili s pomenutih ratišta, njih 44 se nalazi u BiH, deset u zemljama zapadne Evrope i jedan u zatvoru u Turskoj. Od 44 povratnika, njih 23 je pravosnažno presuđeno. Imajući u vidu navedene činjenice, jasno je da ne postoje nikakve realne pretpostavke da BiH može postati baza ISIL-a, kako to insinuira Zeman.

Slično ranijim izjavama predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i ministra vanjskih poslova Austrije Sebastiana Kurza, Zeman bez ikakvog povoda i osnova plasira opasne neistine o državi BiH i posebno o Bošnjacima, muslimanima. Namjera tih izjava je da se evropska javnost zatruje lažnom predstavom o Bosni i Hercegovini, naročito o njenim građanima islamske vjere, kao o tobožnjoj sigurnosnoj prijetnji za Evropu.

Očito je da je ovdje riječ o ksenofobičnoj i islamofobičnoj kampanji određenih zvaničnika nekih srednjoevropskih država. To nas podsjeća na neke slične izjave s kraja prošlog stoljeća, kojima su neki u Evropi opravdavali odsustvo intervencije kojom bi se spriječio genocid nad Bošnjacima i pokušaj da se Bosna i Hercegovina uništi.

Bošnjaci, kao evropski narod, nikada se neće odreći dostignutih civilizacijskih vrijednosti koje baštine, ali ni svoje tradicije i vjere. Upravo su nas ta naša tradicija i vjera naučile da budemo tolerantni. Ni kada smo barbarski ubijani, ni kada smo doživjeli genocid, nismo posegnuli za osvetom ili ekstremizmom, nego smo istrajavali na civilizacijskim vrijednostima, na istini i pravdi.

Sve institucije Bosne i Hercegovine odlučno su se suprotstavile nasilnom ekstremizmu i terorizmu i u toj borbi vrlo uspješno sarađuju sa svojim međunarodnim partnerima. BiH je kao članica Koalicije za borbu protiv ISIL-a dala vrlo konkretne doprinose. BiH je prva država u regionu koja je učešće svojih državljana u stranim paravojnim formacijama i organizacijama proglasila krivičnim djelom. To je rezultiralo time da u 2016. godini nije bilo zabilježenih odlazaka na strana ratišta.

Posebno glasni i konkretni u osudi svih vidova terorizma i nasilnog ekstremizma bili su upravo Bošnjaci. Bošnjački politički, intelektualni i vjerski lideri jasno su se ogradili od ekstremnih ideologija i osudili radikalizam i terorizam u Zajedničkoj izjavi o osudi terorizma i nasilnog ekstremizma od 4. decembra 2015. godine. Također, Islamska zajednica BiH se institucionalno suprotstavila pojavama ekstremizma i paradžematima koji su pokušali da rade van njenih okvira i mimo njenog ustava i tumačenja islama.

Stoga, umjesto što neosnovano optužuju BiH i Bošnjake, evropskim ksenofobima i islamofobima bilo bi korisnije da pogledaju u vlastita dvorišta u kojima bujaju neonacizam i razne anticivilizacijske ideologije, i da se zapitaju šta to oni rade da se suprotstave tim retrogradnim pojavama.”

 

NV

Na vrh