Josip Strossmayer promovirao gradnju Katedrale u Sarajevu

Josip Juraj Strossmayer biskup đakovačko-bosanski i srijemski, bio je teolog, političar, kulturni djelatnik (utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija) i pisac; jedna od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih ličnosti 19. stoljeća

4. Feb 2015. | 12:55 | S.K
35882

Podrijetlom iz kroatizirane njemačke vojničke obitelji iz Osijeka, Strossmayer je rođen 4. veljače 1815. godine u Osijeku. Strossmayerov pradjed se iz Gornje Austrije nastanio u Osijeku gdje se vjenčao Hrvaticom. U rodnom Osijeku pohađao je pučku školu i gimnaziju, a dvogodišnji filozofski tečaj završio je u katoličkom sjemeništu u Đakovu. Pohađao je visoko sjemenište u Budimpešti gdje 1834. godine stječe doktorat filozofije. Godine 1838. je zaređen, i dvije godine boravi u Petrovaradinu kao vikar. Dvije godine kasnije (1840.) odlazi u Augustineum u Beč i 1842. godine postaje doktor teologije i profesor kanonskog prava na bečkom Sveučilištu, polaganjem disertacije o problemu crkvenog jedinstva. Već za vrijeme školovanja pristajao je uz Ilirski pokret u Hrvatskoj. Od 1842. do 1847. godine profesor je đakovačkog sjemeništa, a potom je dvije godine u Beču dvorski kapelan i jedan od trojice direktora u Augustineumu. U to doba predavao je i kanonsko pravo na Bečkom sveučilištu.

Na prijedlog bana Josipa Jelačića imenovan je 18. studenoga 1849. đakovačkim biskupom. 

Na ekumenskom polju Strossmayer je bio pionir zbližavanja kršćanskih crkava i kultura, napose između katolika i pravoslavnih Slavena. Nadao se uspostavi crkvenog jedinstva pravoslavaca s Rimom, a ta ideja pomirenja bila je bitna komponenta njegove sveslavenske, napose južnoslavenske koncepcije. 

Pomagao je katolike i franjevce u Bosni i Hercegovini kako prije tako i nakon njene okupacije 1878.g. Zauzeo se i za uređenje redovite hijerarhije Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini, te za njezinu integraciju s Crkvom u Hrvatskoj.

Imenom Josipa Jurja Strossmayera nazvane su ulice u mnogim gradovima i mjestima. Štrosmajevu ulicu u Sarajevu izgradila je austrougarska uprava, zamislivši ovaj dio grada kao njegovo urbano 'srce'.

Nazvali su je tada Rudolfova, u čast Rudolfa, sina cara Franje Josipa I.  Od 1919, kada Kraljevina Jugoslavija preuzima vlast, ulica nosi ime Štrosmajerova po Josipu Juraju Strossmayeru koji se jedno vrijeme izrazito borio za ideju ujedinjenja jugoslavenskih naroda, a promovirao je i gradnju Katedrale u Sarajevu.

Na vrh