Omer Kulić: “Sarajevski aerodrom imat će gubitke zbog dugotrajnih magli”

Međunarodni aerodrom Sarajevo u magli i smogu. Piše se u posljednje vrijeme da su otkazani letovi, da upravo gusta magla i smog onemogućavaju spuštanje mnogih aviona, a spomenute neregularnosti u odvijanju zračnog saobraćaja utječu i na poslovanje sarajevskog aerodroma. Neki smišljaju i šale na taj račun, pa se pitaju može li bosanski Feniks, kako nazivaju Međunarodni aerodrom Sarajevo, vidjeti kroz maglu? Očito da ne može, ali koliko nas to sve zaista košta?

9. Jan 2016. | 07:04 | Nermin Burzić
nv18380

Onečišćenje Sarajeva se može riješiti. Potrebno je više pameti, ulaganja i odgovornosti. Problem magle s kojom “devera” Međunarodni aerodrom Sarajevo nije moguće riješiti. Tako barem smatra Omer Kulić, stručnjak za aviosaobraćaj i dugogodišnji pilot.

“Magla koja je bila prisutna u posljednje vrijeme može se svrstati u kategoriju elementarnih nepogoda i taj problem se ne može riješiti. Svi oni koji pričaju da se može riješiti taj problem trebaju znati da se može utjecati na smog, ali ne i na maglu, ona će i bez smoga biti prisutna i to se još dugo neće promijeniti”, kaže za Novo vrijeme Omer Kulić. Dodaje da magla u konačnici neće mnogo utjecati na finansijsko poslovanje sarajevskog aerodroma, ali će biti gubitaka. “Za određeno vrijeme moći će se proračunati tačni gubici. Svi putnici koji nisu negdje otputovali, plus sve takse, usluge slijetanja i polijetanja, na kraju će utjecati na finalnu računicu. Ali, šta ćete, sve je to dio poslovanja i toga treba biti svjestan”, napominje on.

Nedavno se u javnosti problematiziralo i pitanje zbog čega se postojeći letovi ne preusmjere na druge aerodrome u Bosni i Hercegovini, ali se brzo zaključilo da je takva odluka isključivo u nadležnosti aviokompanija, a njima jednostavno nije u interesu to raditi.

“To se odnosi na kompanije i njima se ne isplati preusmjeravati letove za Mostar ili neki drugi bosanskohercegovački grad. Morate znati da je velikim aviokompanijama čak i Sarajevo beznačajna destinacija i zašto bi oni u cjelokupnom svom sistemu i softverima sve te procedure mijenjali? Oni to neće raditi zbog Sarajeva, a pogotovo ne zbog nekog drugog našeg grada. Evo, i da preusmjeravaju za drugi grad, to opet ne znači ništa posebno”, smatra Kulić.

Također, iz sarajevskog aerodroma objašnjavaju da odluku o preusmjeravanju leta na alternativni aerodrom donosi aviokompanija na osnovu ugovora koji sklopi s određenim aerodromom.

18380-2


Aerodrom u Visokom budalaština?

Gusta magla i smog, te otkazivanje letova ponovo su ove godine podsjetili na problem geografskog položaja Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Iznova se počelo govoriti o mogućnostima izmještanja aerodroma, o otvaranju pomoćnog, a spekuliralo se i o lokacijama. Jedna od takvih ideja je i ona o projektu izgradnje aerodroma u Visokom.

“Ma jok, to je budalaština. Pa u Visokom je uvijek veća magla nego u Sarajevu, što zbog rijeke Bosne, što zbog kotline. O tome sam uradio kritičku analizu i slobodno mogu reći da zaboravite tu ideju”, kaže nam Kulić, dodajući da je sadašnja lokacija sasvim uredu i ne treba razmišljati o drugim lokacijama.

O spomenutom projektu smo pitali i predstavnike sarajevskog aerodroma, ali su oni kratko odgovorili da ovo pitanje nije u njihovoj nadležnosti.


Dobit oko devet miliona konvertibilnih maraka

Međunarodni aerodrom Sarajevo zabilježio je izuzetno dobru poslovnu 2015. godinu. Smatraju da im problemi u odvijanju zračnog saobraćaja, koje su izazvali loši vremenskih uvjeti, nisu znatno narušili poslovanje.

“Sve ovo ne bi bilo moguće bez iznimnog zalaganja menadžmenta i cjelokupnog kolektiva Aerodroma, naših poslovnih partnera, kao i putnika čije povjerenje u naše usluge raste iz godine u godinu”, ističe Belma Čureković, stručna saradnica za odnose s javnošću Međunarodnog aerodroma Sarajevo, dodajući da je u protekloj 2015. godini kroz sarajevski aerodrom prošlo više od 770.000 putnika. “Kroz naš aerodrom prošao je 772.851 putnik, što je za devet posto više u odnosu na 2014. godinu. To je svakako ogroman uspjeh za Međunarodni aerodrom Sarajevo, ali i za našu državu uopće”, smatra Čureković.

18380-3

U 2014. godini, tvrdi Čureković, ostvarena dobit ove javne kompanije bila je oko 6,5 miliona konvertibilnih maraka, a u 2015. godini dobit bi trebala iznositi oko devet miliona KM. “Tačne podatke imat ćemo po okončanju finansijskog izvještaja”, ističe, obra Ostvarena dobit ove javne kompanije u 2014. godini bila je oko 6,5 miliona konvertibilnih maraka, a u 2015. godini dobit bi trebala iznositi oko devet miliona KM. Tačne podatke imat ćemo po okončanju finansijskog izvještaja”, ističe Čureković, obrazlažući da su uspješnim poslovnim rezultatima doprinosile i novouvedene aviolinije zlažući da su uspješnim poslovnim rezultatima doprinosile i novouvedene aviolinije. Danas s Međunarodnog aerodroma Sarajevo redovno operira 11 aviokompanija, te veći broj čarter-letova.


Cijene usluga Aerodroma su previsoke

Cjenovnik usluga koje pruža Međunarodni aerodrom Sarajevo previsok je u usporedbi s onima u regionu. Kulić navodi da su te usluge na početku prepisane od jednog od najskupljih aerodroma u svijetu, pa je tako ostalo: “Cijene su apsolutno najveće. Ako eliminiramo Ljubljanu i krenemo od Save, preko mora, pa do Beograda i na jug, onda su te usluge najskuplje u regionu. Po meni je to neopravdano, ali to je nešto o čemu odlučuje rukovodstvo Aerodroma.”

Naime, cijena koju aviokompanija plaća za spuštanje letjelice na Aerodrom u Sarajevu kreće se između 1.000 i 2.000 eura, a na to se dodaje otprilike 20 eura aerodromske takse po putniku. Na pitanje utječu li cijene usluga na turizam i efikasnost Sarajeva kao regionalnog centra, Kulić odgovara: “Generalno, naš problem je što se već duže na ključna mjesta u upravi instaliraju podobni, a objektivno nesposobni ljudi koji ne znaju raditi taj posao i onda nam je ovako kako jeste.”

Bez obzira na spomenute kritike, iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo ističu da je trenutno njihov najveći imperativ održati dosadašnji trend uspješnog poslovanja, podići nivo kvaliteta usluga, te dovesti nove aviokompanije s ciljem što većeg zadovoljstva korisnika njihovih usluga.

Poslovni planovi za naredni period podrazumijevaju i ulaganja u infrastrukturu, odnosno proširenje kapaciteta dolaznog gejta i prostora pasoške kontrole u odlasku u Terminalu B, podizanje nivoa sigurnosti putnika, aviona, objekata, prtljaga i robe. Znači, posla će biti, a i para, pa neka im je sa srećom u narednoj 2016. godini. I s mnogo manje magle i smoga!


Počeci Međunarodnog aerodroma Sarajevo

Aviosaobraćaj na prostoru Balkana datira od prije Drugog svjetskog rata. Linija Beograd – Sarajevo – Podgorica otvorena je davne 1930. godine. Nakon Drugog svjetskog rata, tačnije od 1947. godine, uspostavlja se redovni civilni zračni promet prema Sarajevu, linijama između Sarajeva, Beograda i Zagreba. Promet je obavljala nova jugoslavensko-sovjetska kompanija JUSTA, a za svoje aktivnosti koristila je aerodrom u Butmiru. Kasnije se osniva i domaća kompanija Jugoslovenski aerotransport, poznatija pod skraćenim nazivom JAT. Zbog velikih potreba se krenulo u realizaciju ideje o gradnji novog sarajevskog aerodroma. Odlučeno je da bude lociran u Sarajevskom polju, u neposrednoj blizini postojećeg travnatog aerodroma Butmir. Gradnja je započela krajem 1965. godine i trajala je duže od tri godine. Napokon, 2. juna 1969. godine Aerodrom Sarajevo-Ilidža, kako se tada zvanično naziva, svečano je otvoren za civilni zračni promet.

Otvaranje novog međunarodnog aerodroma značilo je i otvaranje novih puteva i mogućnosti za razvoj civilnog zrakoplovstva. Kandidiranjem Sarajeva za Zimske olimpijske igre 1984. godine (ZOI ‘84), javlja se potreba za proširenjem osnovnih kapaciteta Aerodroma: produženje postojeće piste, izgradnja nove paralelne rulne staze, novog terminala i objekta Službe kontrole letenja s novim kontrolnim tornjem. Pista je produžena za 150 metara. Osposobljena je nova rulna staza, proširena operativna platforma. Time se Aerodrom Sarajevo svrstao u najopremljenije aerodrome u ovom dijelu Evrope. Zanimljiv je podatak da je u to vrijeme JAT-ov najveći putnički avion letio na liniji direktno iz New Yorka.

Tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine, aviosaobraćaj se odvijao kao humanitarni zračni most za opskrbu opkoljenog grada. Sarajevski aerodrom se otvara 16. augusta 1996. godine za civilni promet. Generalna rekonstrukcija aerodromske terminalne zgrade s potpuno novom tehnologijom i opremom vrhunskog kvaliteta uspješno se završava početkom 2001. godine. Danas, Međunarodni aerodrom Sarajevo ima oko 400 uposlenih i promet veći od 750.000 putnika na godinu, s više od 7.000 aviooperacija.

Na vrh