Kamberović: Historiografija u BiH podijeljena po nacionalnim šavovima

22. Feb 2017. | 11:58 | NV
husnija_kamberovic

Historiografija u Bosni i Hercegovini 25 godina poslije historijskog referenduma koji je otvorio prostor za stjecanje državne nezavisnosti, nije ponudila cjelovite odgovore na kompleksna pitanja koja su tome prethodila, izjavio je u razgiovoru za Fenu profesor historije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, predsjednik Udruženja za modernu historiju prof. dr. Husnija Kamberović.

Razlog tome, smatra prof.Kamberović, nije samo slabost naše historiografije nego i objektivna uloga koju je Bosna i Hercegovina imala u historijskim zbivanjima početkom 1990-ih u tadašnjoj Jugoslaviji, te potreba suvremenih političkih elita da tu ulogu predstave u svjetlu u kojem njima danas odgovara.

“Mnogima je teško prihvatiti činjenicu da Bosna i Hercegovina i pojedini bosanskohercegovački političari, nisu bili važan faktor u događanjima s početka 1990-ih godina i da oni nisu usmjeravali tok događaja. Nažalost, naša historiografija u interpretacijama zbivanja otprije 25 godina teško se odvaja od suvremenih političkih i društvenih kretanja, pa je zbog toga pozadina mnogih događaja još  obavijena mnogim nepoznanicama”, kazao je.

Naglasio je  da je historiografija u Bosni i Hercegovini o ovim pitanjima najdublje podijeljena po nacionalnim šavovima i gotovo da nemamo rada koji nadilazi te nacionalne podjele.

“Kada se tome dodaju i ideološke razlike koje autori gotovo ne kriju u svojim „naučnim“ radovima, te činjenica da je arhivska građa dobrim dijelom nedostupna, – slika stanja naše literature o događajima s početka 1990-ih postaje puno jasnija. Akteri tadašnjih događaja, razumljivo, grade bolju sliku vlastite uloge, a njihovi historičari su tu samo da potvrde tako konstruiranu prošlost”, naveo je prof. Kamberović.

Istaknuo je da se “neke odluke jednostavno još  ne smiju propitivati”. Slična je situacija i u susjednim zemljama, s tom razlikom da je produkcija u susjedstvu puno obimnija nego u Bosni i Hercegovini.

“U Hrvatskoj smo, naprimjer, mogli svjedočiti velikim neprijatnostima kojima su bili izloženi oni naučnici koji su se usudili samo propitati slobodu izražavanja građana na referendumu u Hrvatskoj, a u Srbiji vidimo da je situacija još teža. Mi u Bosni i Hercegovini  nemamo jedne objektivne i nijansirane historije o tom razdoblju, a ona nam se sve više nameće kao nužnost. Naravno, u svemu tome je kontekst zbivanja jako važan. Jer, kada je u pitanju provedba referenduma 1992., Bosna i Hercegovina i njeno rukovodstvo, kako bi krenuli na put neovisnosti, nisu imali nikakvu alternativu. Ali, naša literatura će morati ponuditi kvalitetnije interpretacije stvarne pozadine poteza koje je vuklo tadašnje bosanskohercegovačko rukovodstvo, kao i vjerodostojnije odgovore na pitanje zašto su Radovan Karadžić i njegovi sljedbenici odlučili rušiti Bosnu i Hercegovinu kao zajedničku kuću”, kazao je.

Prof. Kamberović  navodi da neki strani historičari iz „ptičije perspektive“ nude kvalitetne okvire interpretacije zbivanja i to bi trebalo nama pomoći da nastavimo u tom pravcu.

“To je težak put i svi koji se ohrabre otvoriti drugačije perspektive gledanja moraju biti svjesni da će naići na razna osporavanja i neprijatnosti”, zaključio je prof. Kamberović u razgovoru za Fenu.

 

NV / Fena

Na vrh