Klimatske promjene (III): Ruralni razvoj – centralna tačka razvoja u BiH

Iako je samo po jedno ministarstvo na nivou vlade (državne ili entiteskih) zaduženo za problematiku klimatskih promjena, jasno je da se radi o problematici koju trebaju rješavati sva ministarstva u svakoj od ovih vlada. Ministarstva zadužena za problematiku klimatskih promjena treba da budu inicijatori za integraciju problematike klimatskih promjena u sektorske strategije, a na liniji održivog razvoja BiH

25. Dec 2013. | 19:45 | Prof. dr. Aleksandar Knežević
15916a

Bosna i Hercegovina može računati na međunarodnu pomoć u okviru mehanizama Konvencije, ali i putem bilateralne saradnje sa zemljama strankama aneksa 2 ove konvencije (popis država koje treba da snose troškove adaptacije na klimatske promjene zemalja u razvoju).


Megaprojekti u BiH

Vodeće tijelo Konvencije odobrilo je Bosni i Hercegovini 405.000 američkih dolara za izradu Inicijalnog nacionalnog izvještaja o klimatskim promjenama (ranjivosti, adaptaciji te potencijalnom smanjenju emisija stakleničkih gasova). S obzirom na to da je nakon toga prošlo više hiljada dana a poslu se nije pristupilo, ovo tijelo izradu Nacionalnog izvještaja povjerilo je UNDP-u u BiH. Prvi nacionalni izvještaj UNDP je uradio 2009, a drugi 2013. godine. Autor ovih redova predložio je da se u prvi nacionalni izvještaj unese inicijativa za dva megaprojekta što je i učinjeno. Prvi se odnosi na vodu, hranu i hidroenergiju, ovdje nazvan “Ruralni razvoj na prekretnici”, a drugi na povećanje energetske efikasnosti, nazvan “Energijska efikasnost na strani potrošnje”.

Najveći rizik od klimatskih promjena u Bosni i Hercegovini ima ruralni razvoj. Selo je pretrpjelo najveće štete u ratu 1992–1995. u BiH, stoga mora postojati integralni plan razvoja sela, koji u sebi sadrži ne samo poslijeratnu obnovu i povrat stanovništva nego i rizik od klimatskih promjena. Ovaj rizik treba da bude ulazni faktor na temelju kojeg će se graditi održivost, a ne da bude ograničavajući faktor. Adaptacija spram rizika od klimatskih promjena treba da bude element ubrzanja razvoja sela. BiH uvozi značajne količine hrane. No, ona treba postati značajan proizvođač hrane. U uvjetima otvorenog tržišta, selo u BiH teško podnosi konkurenciju proizvođača hrane iz susjednih država. Potrebni su podsticaji za razvoj sela; naprimjer, dodatni podsticaj proizvodnje biomase obnovljivog izvora energije od otpada iz poljoprivrede i šumarstva, ali i u tu svrhu uzgajanih biljaka (sl. 1).

15916a


Energetska efikasnost na strani potrošnje

Bivše socijalističke države odlikuju se velikom energijskom intenzivnošću. Bosna i Hercegovina za ostvarenje 1.000 američkih dolara GDP-a troši dva i po puta više energije od prosjeka svijeta. Ovako velika energetska intenzivnost nije rezultat niske efikasnosti u konverziji primarnih oblika energije u sekundarne, nego rezultat niske efikasnosti pretvaranja energije u proizvode za tržište i za kvalitet života. Stambene zgrade izgrađene nakon 1945. godine pretežno pripadaju najnižim klasama energijske efikasnosti “F” i “G”.

Istraživanja su pokazala da se potrošnja energije može smanjiti za 15 posto mjerama nultih investicija (pravilno rukovanje procesima grijanja i hlađenja prostora, a najveći broj raspoloživih mjera na saniranju energetskih gubitaka vraća se u kratkom periodu od 5 do 8 godina. U uvjetima recesije kad je broj narudžbi za gradnju novih zgrada smanjen, građevinarstvo bi se moglo orijentirati na sanaciju postojećih zgrada. Nije Ruralni razvoj vezati sa:
– razvojem hidroenergetike (akumulacija za proizvodnju hidroenergije navodnjavanjem)
– razvojem šumarstva (zapošljavanje, primarna proizvodnja, korištenje otpada iz šumarstva i prerade drveta)
– razvojem termoenergetike (snabdijevanje gradova biomasom)
Potreban transfer tehnologije: poljoprivredne tehnike ložišta na biomasu koja se mogu koristiti i u gradovima. Ruralni razvoj centralna je tačka u razvoju BiH, uključujući adaptaciju na klimatske promjene
teško dokazati da je to najrentabilnija investicija u BiH. Osim zapošljavanja domaće radne snage, efekti bi bili sniženje uvoza energije i, naravno, smanjenje emisije stakleničkih gasova (sl.2).

15916b

Slična je situacija i u industriji. U odnosu na vrijednost proizvodnje utrošak energije vrlo je visok. To nije posljedica samo zastarjelosti tehnologije ili opreme, nego, prvenstveno slabog energijskog menadžmenta preduzeća. Praksa energijskog audita ne postoji, a jednostavna istraživanja na malom broju industrijskih preduzeća pokazala su da se vrijeme povrata uloženih sredstava u povećanje energijske efikanosti najčešće vraća za dvije do tri godine, a često tokom nekoliko mjeseci ili nekoliko dana. Da bi se ovaj projekt realizirao, potrebno je uvesti sistem označavanja energetske efikasnosti zgrada te sistem energetskog audita u građevinarstvu i u industriji. Posebnu važnost ima finansiranje pojedinačnih projekata. Osim kreditnih sredstava banaka (prvi nagovještaji o tome postoje u BiH), važni su i podsticaji iz ekofondova entiteta, kao i novčani fondovi stranog porijekla. U ove poslove potrebno je unijeti ESCO-koncept (snabdijevanje energijskim uslugama, a ne snabdijevanje energijom).

Izvještaji o klimatskim promjenama su neka vrsta priručnika političarima, planerima i privrednicima o tome kako koristiti pogodnosti koje pruža Konvencija. Ujedno će poslužiti i za šire razumijevanje problematike klimatskih promjena vezanih za razvoj države, pojedinih privrednih grana i kvalitet života. Klimatske promjene su okvir razvoja, ulazni parametar za donošenje svih odluka. Potrebno je nastaviti klimatološka istraživanja kako bi se mogle procijeniti realne opasnosti od promjena klime na vodosnabdijevanje, poljoprivredu, energetiku i druge sektore. Paralelno se treba uključiti u međunarodne tokove snižavanja emisija, što zapravo predstavlja aktivnosti na preusmjeravanju energijskih tehnologija i drugih tehnologija koje imaju veze s emisijom stakleničkih gasova. Tako su za razvoj privrede BiH i cjelokupnog društva značajni:

– lokalna promjena klime, ranjivost prirode, snabdijevanje vodom, poljoprivreda, utjecaj na zdravlje itd., te adaptacija privrednog sistema i načina života klimatskim promjenama;
– svjetski trendovi promjene tehnologija, posebno energijskih, uz osvajanje tih tehnologija i proizvodnju određenih komponenti u BiH, što bi ubrzalo njen privredni razvoj.

Bilo bi interesantno analizirati koliko političari, planeri i privrednici uzimaju u obzir ove izvještaje kod donošenja pravila razvoja. Do sada su se oni uzimali vrlo stidljivo i to na nižim nivoima, dakle samo neke općine i neki poduzetnici.

Na vrh