Kordićevo zahvaljivanje vjeri može biti njegova lična stvar, niko nema pravo ubijati u ime nje

"Niko nema pravo ubijati u ime vjere i pozivati se na vjeru kao opradavanje za rat, pa tako ni Dario Kordić", kazao je za bh. novinsku agenciju Patria Franjo Topić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“

9. Jun 2014. | 16:50 | S.M
24146


Naime, Kordića je Međunarodni sud u Hagu osudio na 25 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, kršenja ratnog prava i običaja i teških povreda Ženevskih konvencija počinjenih protiv bošnjačkih civila u Lašvanskoj dolini 1993. godine.

No, nakon što je prije nekoliko dana doputovao u Zagreb, jer je odslužio dvije trećine zatvorske kazne i stekao pravo da izađe iz pritvora, gdje ga je dočekalo oko 200 pristalica, Kordić je u suzama rekao da se nakon svega zahvaljuje Bogu i katoličkoj vjeri, ali se pritom nije izvinio za zločine nad bošnjačkim stanovništvom.

Dario Kordić (54) bio je potpredsjednik i član predsjedništva Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, a kasnije Hrvatske Republike Herceg-Bosne, te jedno vrijeme i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ-BiH).

Zbog odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u srednjoj Bosni haški sud ga je osudio na 25 godina zatvora.

Kaznu je Kordiću pravomoćno potvrdilo žalbeno vijeće ICTY-ja 2004. godine. Navedeno je kako je Kordić "kao visoki regionalni političar planirao i poticao zločine počinjene u Ahmićima 16. aprila 1993. i s njima povezanim zaseocima Šantići, Pirići i Nadioci" čiji je cilj bilo "etničko čišćenje tog područja", te mu povrdilo kaznenu odgovornost za ta djela po svim osnovama.

Žalbeno vijeće ICTY-ja potvrdilo je i da se „Kordićeva uključenost u kampanju progona“ odnosi i na zločine počinjene u općini Kiseljaku te na odgovornost za protupravno zatvaranje civila u zatvoreničkim centrima na području Viteza i Kiseljaka.

Profesor Topić je kazao kako se Kordić može zahvaliti Bogu ako mu je vjera pomogla da lakše preveziđe neke periode u životu. Još je bolje ako se pokajao za ono što je činio, to je čak i poželjno. ali se niko na Boga ne smije pozivati za ubijanje i za ratovanje. Vjera se od takvih ljudi, kaže, strogo ograđuje.

"Na to je bezbroj puta ukazivao i Ivan Pavao II, pa čak i dok je boravio u Sarajevu", rekao je Topić za Patriu.

(Agencije)

Na vrh