Kovačević: Naša vlast se plaši otvaranja poglavlja 23 i 24 i zbog toga BiH koče na putu ka Evropskoj uniji

2. Oct 2017. | 22:45 | NV
slaven

Skoro da u BiH nema političara koji ne govori da je Evropska unija strateški interes za Bosnu i Hercegovini, ali samo mali broj njih pravi konkretne poteze da zemlja jednog dana i postane članica velike evropske zajednice.

Slaven Kovačević, doktor političkih nauka kaže u intervjuu za agenciju Patria da će se takvo stanje zadržati sve dok građani ne izađu na izbore i ne smijene jako lošu vlast. Do tada će politika zloupotrebljavati građane.

 

Tokom posjete engleskih lordova Sarajevu iz HDZ-a BiH su otkrili da su sa njima razgovarali o Izmjenama izbornog zakona BiH. Koliko Engleze uopće može zanimati ta tema. Ili se radi o potpunom promašaju, kakav je bio i promašaj Čovića kada je o Izbornom zakonu govorio na Generalnoj skupštini UN-a. Vi ste na to reagirali među prvima, i rijetkima?

Kovačević: Dom lordova u Velikoj Britaniji je jedno tijelo koje potpada pod Gornji dom Parlamenta Velike Britanije i njihova uloga i utjecaj na premijera i Vladu je ograničen jer se inače u toj zemlji jednim dijelom politički sistem zasniva na običajnim pravima, tako da se i u ovom dijelom pojavljivanje britanskog plemstva u rješavanju složenijih političkih pitanja pojavljuje kao nastojanje da se artikulira vanjska politika prema Zapadnom Balkanu. Posjeta delegacije Doma lordova Bosni i Hercegovini, jedan je od takvih napora, koji za cilj ima prikupljanje svih relevantnih informacija za izvještaj Doma lordova koji se treba podnijeti do kraja godine, kasnije i za održavanje Londonskog samita kao nastavka Britansko-njemačke inicijative. Britance više zanimaju i tome će zasigurno posvetiti punu pažnju, ona pitanja šireg karaktera od ovih lokalnih pitanja kao što su izmjene Izbornog zakona BiH. Jedno od važnijih pitanja koje će njih interesirati jeste utjecaj Rusije na Zapadnom Balkanu i kako nasuprot doga projicirati i ostvarivati interese Zapada u ovom dijelu Europe. Tako da pitanja Izbornog zakona BiH neće imati snažniji utjecaj na formiranje njihovog izvještaja, ali zato hoće imati vladavina prava koja je u Bosni i Hercegovini vidno i očito namjerno zapostavljena od strane političkih elita.

 

Bariša Čolak je nakon tog sastanka rekao da su bh. predstavnici otvoreno rekli da „mi nemamo zajednički stav o našoj zajedničkoj budućnosti u BiH“. Da li zajednički stav nemaju narodi ili samo bh. političari?

Kovačević: Radi se o klasičnoj zamjeni teza, gdje određeni političari sebi daju za pravo da nastupaju u ime cijelih naroda, a da zapravo to europska pravna stečevina kao pravni element zaista ne prepoznaje. Nastojanje gospodina Čolaka je suviše vidno, a odnosi se na njihovu i priču Milorada Dodika da je ovo neodrživa zemlja, te da je prema njima treba na neki način reorganizirati sa njihovim više ili manje otvorenim tendencijama za podjelu BiH. Međutim, ono što jeste važno odnosi se da u Velikoj Britaniji imamo velikog prijatelja, koji će nam pomoći da prebrodimo sve muke unutar euro-atlantskih integracija, tako da se politički koncenzus koji domaća politika mora dosegnuti i to veoma brzo, zapravo odnosi na ubrzan put prema euro-atlantskim integracijama uz puno ispunjenje uvjeta koji se pred BiH stavljaju u tom pogledu. Jako su providna nastojanja gospodina Čolaka da sadašnje stanje prikaže neodrživim, kao da bi se podjelom Bosne i Hercegovine desilo nešto dobro, što svakako nije tačno. Ako se malo prisjetimo, određene historijske činjenice govore da se baš u Velikoj Britaniji donijela odluka o raspadu SFR Jugoslavije, vjerovatno uz želju de se to okonča mirno, a zapravo se desio jedan od najkrvavijih europskih ratova. Zato sam uvjeren da ni uvaženi lordovi neće tragati za rješenjima koji mogu povećati nivo tenzija ili rizika otvorenog etničkog sukoba, nego će naprotiv radi smirivanja ovog područja i otklanjanja ruskog utjecaja, pomoći Bosni i Hercegovini da što prije postane članica NATO-a i Europske unije.

 

Ranije ste izjavili da izlaznost na izbore koja je manja od 50 posto zapravo i nisu izbori, već borba između stranačke infrastrukture. U BiH se to uglavnom odnosi na nacionalne stranke. Vjerujete li da ovih drugih 50 posto građana mogu promijeniti stanje u zemlji ako izađu da glasaju u oktobru naredne godine?

Kovačević: Ako građani žele promijeniti sadašnju, jako lošu vlast, čije rezultate ne osjeća niko osim same vlasti, onda je prema dosadašnjim iskustvima potrebno da na izbore izađe preko 60 posto glasača, jer se time stvaraju uvjeti za formiranje neke nove vlasti, a time i promjene cjelokupne političke paradigme u Bosni i Hercegovini. Odnosno, ako građani žele biti ti koji se pitaju o tome ko će biti njihova vlast, tada oni moraju masovno izaći na izbore i iskazati svoj stav. U suprotnom, stranačke infrastrukture će odlučivati u ime građana, što nije nimalo dobro. Kako drugačije objasniti da predsjednik države može postati neko sa 17-20 posto glasova? U normalnim zemljama, za tako nešto nema demokratskog objašnjenja.

 

Govorili ste da opozicije ima među bošnjačkim glasačima, ali nikako među hrvatskim. Sada vidimo da Dodik također ima oštre oponente u RS? 

Kovačević: Bošnjački narod jedan je od najpluralnijih europskih naroda, što je dobro. S druge strane, pojavljuju se neke nove političke stranke sa hrvatskim predznakom, neke od postojećih mijenjaju politiku, što mi govori da se i u tom dijelu stvara određena opozicija, što je sasvim logično. Naravno, objašnjenje toga je jako jednostavno i sadržano je u pitanju: koliko građani hrvatske nacionalnosti bolje žive od politike HDZ-a, posebno oni iz Posavine, Srednje Bosne, Sarajeva, Tuzle, Zenice, Mostara, Bihaća ili naposljetku oni Hrvati iz Republike Srpske, kojih je nažalost sve manje. Ne žive nimalo bolje, tako da ih priča o „legitimnim predstavnicima naroda“ sve manje interesira, vraća ih u neka srednjevjekovna, feudalna stanja, što mislim da nije ničiji interes. HDZ mora imati opoziciju i to što jaču, jer je ovoj zemlji političkog jednoumlja odavno dosta.

 

Iz BiH prema svijetu šaljemo poruke kako želimo u EU i NATO, ali na terenu radimo suprotno. Koliko je realno očekivati da neki od bh. političara na najvećim funkcijama, opterećeni optužnicama za kriminal svake vrste, zaista mogu imati motiv da zemlja postane članica EU?

Kovačević: Građani hoće biti dijelom euro-atlantskih integracija, dok to opterećeni političari, koji nažalost sada tvore vlast, vidno neće. Odgovor na pitanje zašto je to tako, veoma je jednostavan. Pa plaše se pojedini političari otvaranja pregovaračkih poglavlja 23. i 24. za pristup Europskoj uniji, koja kriju dvije važne stvari: prvu da Bosna i Hercegovina mora biti građanska država uz puno poštivanje vladavine prava, a ne zasnovana na etno-teritorijalnim interesima i drugi dio koji se odnosi na to da će se vjerovatno pojaviti bosanskohercegovački „slučajevi Sanader“ što jako smeta aktualnim političkim elitama. Da bi se tako nešto brzo prevazišlo, ključ je u Općim izborima 2018. godine, gdje građani mogu odlučiti o tome da li su za etno-teritorijalne podjele temeljene na projiciranim strahovima nacionalnih stranaka ili će se opredijeliti za euro-atlantske integracije, odnosno za one političke snage koje nas mogu najbrže dovesti u NATO i Europsku uniju.

 

NV / NAP

Na vrh