Kriza u Rusiji: Politika donijela probleme ekonomiji

Pogođena rekordno niskim cijenama nafte u svijetu, padom vrijednosti njene nacionalne valute rublje i sankcijama nametnutim od velikih svjetskih sila, najveća zemlja svijeta trenutno prolazi kroz osjetnu ekonomsku krizu. Pri odluci da ojača svoj geopolitički utjecaj u svijetu i pozicionira se kao globalna supersila uplitanjem u brojne svjetske sukobe, Rusija se suočila s periodom usporavanja ekonomije i stagnacije u njenom razvoju

26. Apr 2016. | 17:06 | Ilijas Lagumdžić
Radnice u Rusiji, Foto EPA/SERGEI CHIRIKOV

Zbog ekstremnog pada cijena nafte na svjetskom tržištu i sankcija od zapadnih zemalja, Rusija prolazi kroz period finansijske krize koja se počinje osjećati u svakom segmentu njenog društva. Tako je u prošloj godini ruska ekonomija doživjela pad od 3,8 posto, a u 2016. godini se očekuje nastavak trenda pada od 1,9 posto. Trenutno se ova zemlja suočava s velikim brojem destabilizirajućih faktora po njen razvoj. Općenito, rast kreditne aktivnosti u nekoj zemlji predstavlja jedan od glavnih pokretača njenog ekonomskog razvoja s obzirom na to da povećanje kreditne aktivnosti prema preduzećima i stanovništvu proširuje poresku osnovicu, čime se i prihodi te zemlje povećavaju. Posljednjih nekoliko godina ruska je ekonomija rasla zahvaljujući upravo kreditima odobrenim privredi i sektoru stanovništva, a zbog sankcija koje su inozemne banke nametnule finansijskom sistemu ove zemlje, kreditni obim Rusije je znatno smanjen: u protekloj je godini pao sa 700 milijardi na 470 milijardi američkih dolara. Zapadne sankcije su onemogućile pristup kapitalu ruskim bankama i privrednicima, što je znatno smanjilo lepezu izvora finansiranja potrebnih za razvoj ruske privrede.

Pad rublje

Pad cijena nafte na svjetskom tržištu, kao energenta koji čini polovinu svih prihoda u ruskom budžetu, te čak 65 posto vrijednosti ukupnog izvoza Rusije, nedvojbeno je oslabio njenu ekonomiju i znatno se reflektirao na nacionalnu valutu ove zemlje. Januarski šok na tržištu nafte u svijetu je bukvalno prepolovio vrijednost rublje, koja se zbog pritiska Zapada na ekonomiju Rusije još nije oporavila. Možemo zaključiti da je ekonomija ove države u potpunosti ovisna o izvozu energenta nafte te se svako drastičnije talasanje cijena crnog zlata na globalnom tržištu neupitno reflektira na vrijednost ruske valute. Jedan od razloga slabe vrijednosti rublje leži i u činjenici da građani Rusije sve više mijenjaju devize, što donekle upućuje na njihovo nepovjerenje u stabilnost valute. Značajna devalvacija rublje je uzrokovala da većina stanovništva te zemlje osjeti znatan pad životnog standarda. Ogroman broj ruskih milijardera i oligarha je ostao bez velikog dijela svog bogatstva, dok je broj osoba u Rusiji koje žive ispod granice siromaštva za samo godinu od nastale krize porastao za čak dvadeset posto, odnosno iznosi više od tri miliona. Tako danas više od 20 miliona ljudi u Rusiji živi ispod granice siromaštva, što je šokantno.

Stimulansi za stabilizaciju i oporavak

Pozitivniju dinamiku makroekonomskih indikatora u Rusiji možemo očekivati tek ponovnim porastom cijene nafte u svjetskim okvirima. Ono što bi moglo pogodovati Rusiji pri savladavanju krize jeste činjenica da ona predstavlja važnog vanjskotrgovinskog partnera nekim od najvećih ekonomija svijeta. S obzirom na to da predstavlja jednog od vodećih izvoznika nafte i plina te da je njeno ogromno tržište od ključnog značaja za mnoge države u svijetu, Rusiji ovakva pozicija omogućava lagodniji stav prema nametnutim sankcijama. Ruske vlasti dobro znaju da prekid trgovanja s Rusijom za neku zemlju znači ujedno i usporavanje njene ekonomije, stoga je uvođenjem protusankcija zapadnim državama ona uspjela izbalansirati omjer snaga i zasigurno smanjiti njihov manevarski prostor djelovanja. Krizu je najviše mogla osjetiti njemačka privreda, posebno mašinska industrija te države za koju Rusija predstavlja glavno izvozno tržište. Činjenica da je ruska ekonomija važna za svjetsku, vlastima nudi nadu da su mjere zabrane većine zemalja prema ovoj najvećoj državi svijeta samo privremene te će uskoro uslijediti raskopčavanje remena sankcija koje su joj nametnute. Drugi faktor koji bi mogao doprinijeti olakšavanju tereta koji je na plećima ruske ekonomije su pregovori o zamrzavanju proizvodnje nafte u svijetu, vođeni od najvećih svjetskih izvoznika ovog energenta. Ako se postigne dogovor sa članicama OPEC-a za ograničenje ponude ovog resursa u svijetu, došlo bi do povećanja cijene nafte na globalnom tržištu, a time i do rasta prihoda zemalja izvoznica. Na ovaj bi način Rusija mogla doći do prijeko potrebnih sredstava za stabilizaciju budžeta i osiguravanje fiskalne discipline. Iako se aktivno učešće na nekoliko svjetskih žarišta i ratnih sukoba u isto vrijeme znatno odražava na budžet Rusije i dovodi do preraspodjele budžetskih stavki na štetu kapitalnih projekata, istovremeno se povećava iznos namijenjen naoružanju. Rusiji bi pozitivno mogao doprinijeti potencijalni rast namjenske industrije i mogla bi krenuti ka povećanju zaposlenosti u ovom sektoru.

Jasno je da bi Rusija mnogo lakše podnijela tekuću krizu da nije bila aktivan učesnik na mnogim ratnim žarištima širom svijeta u proteklom periodu. No, želja da se pokaže jednim od najvažnijih igrača na svjetskoj geopolitičkoj sceni ujedno je značila i plaćanje ceha u vidu usporavanja ekonomije i produbljivanja aktuelne krize. Rusija će manjak prihoda i veliki budžetski deficit pokušati sanirati crpljenjem preostalih sredstava iz vanbudžetskih fondova, a nakon toga novim zaduživanjem, smanjenjem potrošnje, povećanjem poreza, čak i privatizacijom dijela državnih kompanija. Može se reći da će, bez obzira na sankcije s kojima se suočava, ruska ekonomija uspjeti stati na noge tek kad se stabilizira situacija na svjetskom tržištu nafte.

Na vrh