Latinka Perović: Rat se i dalje vodi, samo savremenim sredstvima

14. Dec 2017. | 16:56 | NV
latinka(1)

U Medija Centru u Beogradu sinoć je promovisana knjiga autora Sergeja Flerea i Rudija Klanjšeka “Da li je Jugoslavija morala da umre”.

Odgovor na pitanje zašto još jedna knjiga o Jugoslaviji kojim je otvorena sinoćnja promocija knjige “Da li je Jugoslavija morala da umre”, ujedinio je paneliste u stavu da je bila neophodna jer posmatra bivšu zajedničku državu iz sociološkog ugla, bez nacionalističke opterećenosti.

Autori su istaknuti slovenački sociolozi Sergej Flere i Rudi Klanjšek, a knjigu je objavio Dan Graf, izdavač lista Danas.

Profesor Sergej Flere smatra da je malo domaćih autora koji su se bavili ovom temom, iako je ona bila vrlo zanimljiva svjetskoj javnosti.

“Kod nas su postojeća djela bila uglavnom pristrasna, a mi smo nastojali da budemo neutralni, nismo zadovoljni dužinom knjige, mogla je da bude opsežnija”, rekao je Flere dodajući da rad na ovu temu još nije prestao.

Sa njim se složio i Rudi Klanjšek objasnivši da su dosta materijala, izostavili iz finalne verzije knjige, ali da su ipak zadovoljni rezultatom.

Klanjšek je još odgovarajući na pitanje moderatora, koliko su Slovenci zadovoljni raspadom Jugoslavije, zaključio da su njegovi sunarodnici danas možda više razočarani u ideju o svom napretku koju su imali pri izlasku iz Jugoslavije.

“Prema nekim indikatorima, Slovenci su se nadali da će živjeti kao na zapadu, samo što više ni na zapadu nije tako lijepo. Nove generacije ne znaju kako je bilo, iako se u medijima govorilo da je bilo loše”, rekao je autor iznoseći da danas u Sloveniji ima korupcije skoro kao u Kamerunu.

Ostali panelisti su se složili da je knjiga vrijedna pažnje, na čelu sa historičarkom Latinkom Perović, koja smatra da se iz knjige može dosta naučiti.

“Djelo ima provokativan naslov sa podnaslovom kako su etničke elite dovele do neizbježnog raspada SFRJ. Izgleda se rat i dalje vodi samo savremenim sredstvima, a ne nazire se perspektiva za svakog posebno i sve zajedno”, rekla je historičarka i dodala objašnjenje da formiranje Jugoslavije treba posmatrati kao vjekovnu težnju naroda ovih prostora da žive zajedno, kako bi se oduprli osvajačima i asimilacijama.

“Ali su unutar zemlje odnosi bili prožeti nepovjerenjem. Stanislav Vinaver je govorio nema rata bez mržnje, što znači da je za rat potrebno dugo planiranje. Mnoge knjige govore baš o toj mržnji koja je stvarana među narodima, a sjećamo se kampanje protiv Slovenaca, Hrvata, Albanaca. To nije ostalo bez uticaja na svijest mladih generacija koje nemaju neposredno iskustvo o raspadu Jugoslavije”, rekla je Perović, dodajući da borba još traje i često podrazumijeva udaljavanje a ne pomirenje.

Jovo Bakić, sociolog, naglasio je da u knjizi nema nacionalne opterećenosti i da autori pristupaju pisanju na naučan sociološki način.

“Autori su imali pristup bogatim izvorima te su jako dobro informisani, a sam Flere je poznavao i lično određene bitne ljude kao partijski funkcioner. Iskazana je kritičnost prema nacionalističkim pričama koje su raskrinkane”, rekao je Bakić.

Sa druge strane, Sanja Petrović Todosijević, historičarka, skrenula je pažnju na stil u pisanju knjige.

“Primijetila sam manir koji mi se dopada, poglavlja se otpočinju citatima iz poznatih dramskih komada ili citatima političara”, rekla je historičarka i zaključila da je pred čitaocima knjiga koju sami autori vide kao političku priču.

“U njoj su glavni junaci nacije sa stavljenim akcentom na političke elite”, rekla je Petrović Todosijević.

 

NV / NAP

Na vrh