Latinkin most među narodima: Almanah savremene bosanskohercegovačke poezije objavljen u Bugarskoj

27. Nov 2016. | 13:59 | Mirjana Tomović
j

U Bugarskoj je, sa prevodom na bugarski jezik, objavljen Almanah savremene bosanskohercegovačke poezije. Autor ove knjige, urednik i prevodilac na bugarski jezik je Latinka Zlatna (Altenka Sapundžijeva) iz bugarskog grada Loveč.

Prethodno objavljenim djelima i učešćem na mnogim kulturnim manifestacijama Latinka Zlatna je već više puta pokazala privrženost našoj zemlji, kulturi, književnosti i ljudima. Kada je na skupu u Loveču juna ove godine bugarskoj javnosti predstavljena njena petojezična Antologija savremene balkanske poezije “Balkanski glasovi“ koja sadrži radove 46 autora savremene poezije zemalja regiona : Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije i Hrvatske u kojoj su svi autori predstavljeni na maternjem jeziku sa prevodom na Bugarski, ostale su u sjećanju njene riječi: „Vjerujem da će ova antologija ujedinjavati i inspirisati čitaoce i potaknuti zajedničke akcije i misli ovih naroda i naroda cijelog svijeta…“

U lijepom sjećanju prisutnih književnika iz pet zemalja regiona ostao je i poznati bugarski Akademik Gosp. Marin Kadiev, sa vizionarskim i nadahnutim završnim govorom na skupu vezanom za značaj kulture, pisane riječi i potrebe zajedničkog rada na afirmaciji ljudskih vrijednosti svih naroda Balkana. Latinka Zlatna je na završnoj svečanosti najavila prevod i izdavanje Almanaha savremene bosanskohercegovačke poezije do kraja godine. Prema obećanju autorke, Almanah je ovih dana izašao iz štampe u Bugarskoj.

U Almanahu savremene bosanskohercegovačke poezije predstavljeno je devetnaest bosanskohercegovačkih pjesnika na maternjem jeziku, sa prevodom na Bugarski: Amir Šulić ( 6 pjesama ), Armin Bolić ( 8 ), Vildana Moralič (6 ), Gordana Radovanović ( 7 ), Džabir Sedić ( 6 ), Dijana Jovanović ( 5 ), Edin Kinkel ( 6 ), Željko Perović ( 8 ), Ibrahim Osmanbašić ( 8 ), Ibro Suhopoljac ( 8 ), Indira Čandić ( 7 ), Ljiljana Tomljenović ( 8 ), Mersida Osmanbašić ( 8 ), Mirjana Tomović ( 8 ), Mubera Isanović ( 6 ), Sanja Radulović ( 8 ), Safer Grrbić ( 8 ), Senada Smajić ( 8 ) i Jusuf Džafić ( 6 ).

Više je razloga zbog kojih ovaj Almanah zaslužuje pažnju naše javnosti i zahvalnost autoru od svih progresivnih ljudi, kako u našoj zemlji, tako i na ovim prostorima. Prvo: Almanah savremene bosanskohercegovačke poezije je autorsko djelo bugarske književnice realizovano po sopstvenoj želji i bez ikakve finansijske i institucionalne podrške Bosne i Hercegovine. Drugo: Značaj prijevoda djela naših autora na bugarski jezik je u kulturološkom smislu nemjerljiv za zbližavanje književnika i približiavanje savremenih književnih tokova naše dvije zemlje, što dokazuje publicitet koji je Almanahu dat u Bugarskoj javnosti.

Na kraju treba podvući ono što se može nazvati autorkinim historijskim uspjehom, a to je činjenica da je ovom knjigom uspjela da objedini ono što ni političari ni književnici u našoj zemlji od rata do danas ne uspjevaju. Sačinila je prvu knjigu savremene bosanskohercegovačke poezije u kojoj su zastupljeni pjesnici sva tri naroda iz oba naša entiteta i Disrtikta Brčko, bilo da žive u zemlji ili inostranstvu.

U današnjem vremenu političkih previranja i životnih tenzija malo je ljudi na balkanskim prostorima spremno i sposobno da se posveti radu za opšte dobro, a još manje je onih koji to rade iz sopstvene potrebe i bez ikakve nadoknade. Latinka je jedna od njih. Danas se takvim djelima ne pridaje medijska pažnja i društveni značaj koji zaslužuju, a historija će u budućnosti, kao i o ostalim događanjima, o tome dati svoj sud.

Nacionalno i entitetski podjeljeni, mi smo u BIH stvorili kulturološke i životne barijere. Tu se nismo zaustavili. Čak se i u tim okvirima djelimo po političkim naklonostima, strankama i udruženjima,  nadmećemo značajem, uticajima i interesima… Medijska pažnja se u tim uslovima naglašeno posvećuje izdavačima i umjetnicima koji slijede ove tokove, a ostali važni događaji i ličnosti ostaju na periferiji interesovanja ili nepoznati javnosti.

U vremenu globalizacije u svijetu, kulturna saradnja između entiteta unutar naše zemlje, kao i saradnja u oblasti kulture sa zemaljama regiona je danas svedena na pojedinačne slučajeve i načelne diplomatske stavove, često bez realizacije. Kultura je na taj način unutar naše države svedena na formu i marginalizovana, Zbog toga Latinka Zlatna, kako po trudu i zalaganju za ideje zbližavanja naroda i kultura Balkana i sveta, tako i po sadržaju svog djela, koje poezijom stvara nevidljivi most među narodima, treba da bude uzor književnim, kulturnim ali i ostalim životnim tokovima u Bosni i Hercegovini.

 

NV

Na vrh