Latinska Amerika: Ljevica uzvraća udarac – Lenjin Moreno novi predsjednik Ekvadora

4. Apr 2017. | 08:00 | Armin Sijamić
moreno

Protekle dvije godine ljevičari u Latinskoj Americi nalaze se u defanzivi, dok njihovi protivnici nizaju pobjedu za pobjedom. Desničari (zagovornici liberalnog kapitalizma i „partnerstva“ sa zvaničnim Washingtonom) su odnijeli pobjede u Brazilu i Argentini, a u Venecueli Nicolas Maduro ima problema i u nabavci robe široke potrošnje za svoje građane. Na kraju, umro je i Fidel Castro – simbol ljevičarskih pokreta Latinske Amerike.

Zbog svega toga, oslabljenoj ljevici u Latinskoj Americi trebala je neka važna pobjeda, pobjeda koja bi došla kao rezultat želja naroda, baš kao što je to bilo unazad 17 godina kada je Hugo Chavez preuzimao lidersku poziciju u regiji u otporu Sjedinjenim Američkim Državama i bogatim domaćim elitama. Jedna takva pobjeda desila se prije dva dana u Ekvadoru. Naime, tamo je na predsjedničkim izborima pobjedio Lenjin Boltaire Moreno Garces (64). Ni njegovo ime ne ostavlja prostora sumnji kakvog je političkog ubijeđenja i iz kakve porodice novi predsjednik dolazi.

 

Rafael Correa je dobio nasljednika

Aktuelni ekvadorski predsjednik Rafael Correa bio je godinama jedan od najbližih pristalica Chaveza, ali i svih drugih ljevičarskih lidera u regiji. U dva predsjednička mandata preporodio je Ekvador i prema svim statistikama relevantnih organizacija, stanovnici Ekvadora danas žive bolje nego kada je on došao na vlast. To je uostalom i činjenica koju ni tamošnja opozicija nikada nije uspjela dovesti u pitanje. Istekom drugog mandata na predsjedničkoj poziciji Correa je morao tražiti nasljednika. Izbor je pao na njegovog potpredsjednika Lenjina Morena. Moreno je tu funkciju obnašao od 2007. do 2013. godine.

Moreno je po mnogo čemu specifičan lider. Ime je dobio po čuvenom ruskom ideologu komunizma Vladimiru Iliču Lenjinu. Otac Lenjina Morena, inače učitelj, bio je začaran idejama ruskog revolucionara, pa je svojem sinu odlučio dati to ime. Međutim, ono po čemu je u svjetskim okvirima pobjeda Morena na izborima važna, jeste činjenica da je novi ekvadorski predsjednik paraplegičar privezan za invalidska kolica još od 1998. godine. Govoreći o ljudskim pravima i demokratiji moramo se zapitati da li postoji bolji način inkluzije osoba sa invaliditetom u društvene tokove?

Moreno je 2012. godine bio i nominovan za Nobelovu nagradu za mir. Ekvadorski politički vrh je predložio Morena kao osobu zaslužnu za socijalnu inkluziju u toj zemlji. Međutim, Nobelov komitet je nagradu dao Evropskoj uniji! Kasnije je Moreno služio i u Ujedinjenim nacijama na projektima inkluzije osoba a invaliditetom. Tokom svih tih godina pisao je i knjige. Njih desetak se bave teorijom humora.

Sve ovo, ali i još mnogo drugih stvari, opredjelilo je Correu i njegovu stranku da još od 2015. godine rade na stvaranju imidža novog ekvadorskog predsjednika.

 

Izbori u Latinskoj Americi: Ljevica ili desnica

U februaru ove godine održan je prvi krug predsjedničkih izbora u Ekvadoru. Glavni protivnik pomenutog Morena bio je Guillermo Lasso, multimilioner, vlasnik banke, kojeg je „život napravio liberalom“, kako je za sebe jednom prilikom rekao. U kasnijim izjavama pokušavao je sebe opisati kao čovjeka pripadnika ideologije „dobrih ideja“ i izbjegavao je identifikaciju sa ljevicom ili desnicom. Međutim, njegov politički program je jasno ukazivao da se nalazi na suprtonoj strani ljevičara Morena. Zalaže se za smanjenje ovlasti vlade, za smanjenje stope poreza kojeg plaćaju velike kompanije, a politički uzor mu je jedno vrijeme bio bivši španski desničarski premijer Jose Maria Aznar.

Ukratko, njegova politika je slična svim onim vođama u Latinskoj Americi koji su godinama od svoje države pravili sirovinsku bazu za moćne multinacionalne korporacije. To i nije krio, pa je rekao da je protivnik „Socijalizma 21. vijeka“ (Chavezova politička doktrina) koja je kao glavni problem označila miješanje multinacionalnih korporacija i država u poslove Latinske Amerike i eksploataciju prirodnih dobara, bez obzira što su milioni ljudi zbog takve politike doslovno bili gladni i nisu imali mogućnost liječenja i školovanja.

U pomenutom prvom krugu Moreno je odnio pobjedu sa 39,3%, dok je Lasso dobio 28,1% glasova, što je bilo dovoljno da se ova dva kandidata suoče u drugom krugu predsjedničkih izbora. Inače, prema ekvadorskom izbornom zakonu za pobjedu u prvom krugu izbora pobjednik mora imati najmanje 40% glasova.

 

Drugi krug i borba između dva koncepta

I dok je Lasso ubjeđivao građane Ekvadora u pogubnost socijalističkog načina vođenja države te plašio narod da izbor Morena vodi u diktaturu, smanjenju sloboda i krahu sistema kao u Venecueli ili na Kubi, Moreno je nastavio sa politikom prethodnika i stranačkog druga. Inače, pored skupih kampanja protivnici ljevičarskih lidera u Latinskoj Americi kao glavno oružje koriste strah, odnosno „upozoravaju“ građane da država klizi ka kubanskom modelu države i sukobljavanju sa čitavim svijetom. Činjenice pokazuju drugačije: Svugdje u Latinskoj Americi gdje su izbore izgubli ljevičari su odstupili sa vlasti.

Moreno je, sa druge strane, obećao izgradnju stanova za mlade bračne parove o trošku države, smanjenje stope PDV-a sa 14 na 12% i davanje državne penzije starima i bolesnima koji je po drugom osnovu nisu ostvarili.

Međutim, Lasso je došao i u fokus stranih medija zbog jedne izjave. Na jednom predizbornom skupu poručio je „čovjeku u ambasadi“ da će po ulasku njega u predsjedničku palaču on morati izaći van ambasade. Naravno, ciljao je na osnivača Wikileaksa Juliana Assangea koji je godinama zatočen u ambasadi Ekvadora u Londonu, čime je jasno poručio svijetu da želi zauzeti prozapadnu politiku. Podsjetimo, Assangeu u SAD prijeti smrtna kazna zato što je objavio američke tajne dokumente.

Drugi krug je održan 2. aprila i Moreno je dobio 51,16% glasova, a njegov protivnik Lasso je skupio 48,84% glasova od ukupnog broja ljudi koji su izašli na glasanje.

 

Predah za ljevičare i podsjetnik na prednost demokratije

Pobjeda Morena obradovala je rukovodstva mnogih država. Prvi u čestitkama bili su lideri Venecuele, Bolivije i lideri ostalih ljevičarskih pokreta Latinske Amerike. Vjerovatno ova pobjeda za njih ima važnost gotovo kao pobjeda u njihovim državama, jer posljednje dvije godine ljevičari Latinske Amerike imaju mnogo problema. Pobjeda Lenjina Morena svakako je vjetar u leđa svima njima u njihovoj borbi za nezavisnost tog dijela svijeta kao i u iskorijenjivanju siromaštva.

Sa druge strane, još jednom je potvrđeno  da u Latinskoj Americi postoje političke slobode i demokratija koje već desetljećima nema na Zapadu, a posebno ne u drugim dijelovima svijeta. Naime, u Latinskoj Americi u zadnjih petnaestak godina predsjednici država postajali su siromašni fabrički radnici, bivše žrtve represivnih sistema, invalidi, bivši revolucionari, pripadnici autohtoni naroda i manjina, socijalisti…, ili sa druge strane milioneri, krupni kapitalisti, zagovornici liberalizma i približavanja Zapadu… Svi zajedno u jednoj političkoj areni u borbi jedni protiv drugih. Ukratko, glasači već godinama imaju mogućnost izbora između zaista različitih politika i svjetonazora.

 

 

NV / Foto ecuadorinmediato.com

Na vrh