Matzka-Dojder: Najvidljiviji problem na Balkanu odliv obrazovanog kadra

Odliv obrazovanog kadra je najvidljiviji problem na Balkanu, jer je za politički razvoj potrebna upravo ta građanska kritična klasa - kazala je zastupnica u bečkom Pokrajinskom parlamentu i Gradskom vijeću Anica Matzka-Dojder koja je rođena u BiH

14. Jun 2015. | 10:19 | S.M
42352


U razgovoru za Fenu govorila je o uspješnoj karijeri, utiscima u Sarajevu te Gradu Beču koji je jedan od najzahvalnijih gradova za život.

Svoju karijeru ne smatra zavidnom, ali za osobu koja nije rođena u Austriji, kaže da je svakako jedinstvena.

Balkan je napustila još davne 1972. godine kada je otišla u Beč na studij, nakon čega se zaposlila kao pomoćno osoblje u zdravstvu.

"Često sam pomagala radnicima iz bivše Jugoslavije i tako je počela moja borba protiv uprave zbog njihovog ponašanja prema tim radnicima, što se na koncu i pročulo. Neki su misli da sam drska i svojeglava, a neki ljudi su bili impresionirani", prisjetila se.

Kaže da joj je već tada bilo jasno da političke odluke "ne padaju s neba", posebno u društvima koja nisu monopolitička i gdje je puno lakše tematizirati probleme.

Dodala je da je pogađaju etničke, nacionalne i religijske podjele koje su na Balkanu iznad ljudske vrijednosti. Također smatra da ljudska prava moraju biti van svih drugih opredjeljenja.

"Socijaldemokratkinja sam i u našoj političkoj filozofiji interesi ljudi i njihove potrebe su iznad svega. Dok god imam ovu političku svijest, borit ću se za sve slobode, ali smatram da je religija privatna stvar i sekularna država se treba ponašati prema svim građanima jednako", objasnila je.

Za poštivanje ravnopravnosti spolova, kaže, da su potrebne striktne strukture. I u Austriji, istakla je, postoje amplitude koje su uvjetovane drugim razvojima u društvu i politici.

"Austrijske univerzitete pohađa jednak broj muškaraca i žena, dok samo 14 posto profesorica predaje", naglasila je.

Da bi se upostavila ravnopravnost spolova u svim životnim ograncima, Matzka-Dojder kaže da se ništa ne smije prepustiti dobroj volji te da su potrebne političke regulative i politička volja.

"U gradskoj upravi smo uveli da žene imaju prednost prilikom imenovanja kandidata za neku političku funkciju, što je rezultiralo povećanjem broja žena na rukovodećim funkcijama u strukturama grada i pokrajine", naglasila je.

Problem je, dodaje, i što žene za isti posao ne dobivaju istu plaću kao muškarci.

"Kada izračunate kolika je plata muškaraca i žena, onda dobijete rezultat da žene godišnje rade mjesec i po dana džabe", kazala je.

Ukoliko žena sklopi radni ugovor s nekom firmom, objasnila je Matzka-Dojder, onda firma mora da podrži ženu u mnogim segmentima kao što je transparentnost u dohotku, vrtići za djecu, fleksibilno radno vrijeme i ništa se ne smije prepustiti humanim pobudama šefova.

"Potrebne su vrlo striktne zakonske regulative i bez njih nema ništa", pocrtala je Matzka-Dojder.

Smatra da ako žene imaju dovoljno podrške u društvu, onda one neće razmišljati da li trebaju osnovati porodicu, a ako je nemaju, onda natalitet opada.

"Obrazovane žene ne žele svoje majčinstvo prepustiti slučaju i zbog toga, natalitet u Beču ne opada", objasnila je.

Također je dodala da Grad Beč ima i Službu za ženske poslove koji se bave samo političkim tematiziranjem svih potreba i problema s kojim se susreću žene, kao što je prevencija od nasilja ili obrazovanje žena slabijeg imovinskog stanja.

Govoreći o Beču, istakla je da je to jedan od najkvalitetnijih gradova za život u svijetu, jer postoji socijalni balans. Kaže da se svake godine u Beč doseli oko 20.000 stanovnika.

"Oko 60 posto stambenih jedinica je u komunalnom vlasništvu, ili ih subvencionira komuna što regulira visinu stanarine u Beču, a komune reguliraju sve životne potrebe građana", istakla je.

Također je naglasila da Bečlije ne uspoređuju svoj grad s drugim, ali da su vrlo kritični prema upravi svoga grada. Dodala je da je Beč jako bogat grad, jer ništa nije privatizirano.

Matzka-Dojder kaže da se Beč jako trudi da pomogne Sarajevu i mišljenja je da je bitno podržavati i surađivati s gradovima koji nisu u EU.

"Mi to uistinu želimo, ali kulturna saradnju Beča i Sarajeva zavisi i od Sarajeva, jer je to obostrana inicijativa", istakla je.

Također je kazala da postoji inicijativa da se u Sarajevu organizira Bečki bal, što će kako kaže, vrlo rado podržati.

Matzke-Dojder je u periodu rata bila angažirana u nizu humanitarnih projekata pomoći prije svega u BiH te je vodila mnogobrojne konvoje pomoći koji su išli direktno na borbena područja.

Osnovala je mirovni dijalog 1991. godine s prijateljima koji se zalagao za prekogranični angažman svih etničkih grupa s ciljem uspostavljanja dijaloga i djelovanja protiv rata.

Kroz ove aktivnosti postala je poznata u austrijskoj javnosti koji su je 1994. predložili za dobitnicu titule "Žena godine".

Od svog preseljenja u Beč bila je angažirana i u oblasti socijalne demokratije, kandidovala se više puta za SPÖ te je 2001. godine u aprilu postala zastupnica u bečkom Pokrajinskom parlamentu.

(Agencija FENA)

Na vrh