Mektić: Korupcija nanosi najviše štete bh. građanima

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić kazao je danas da korupcija nanosi najviše štete bh. građanima te da se "moramo boriti protiv nje jer urušava ekonomiju, proizvodi nezaposlenost, loše obrazovanje i loše zdravstvo"

5. Apr 2016. | 13:11 | K.K.
Dragan Mektić

To je rekao novinarima povodom početka seminara “Osnovni koncepti borbe protiv korupcije i pranja novca” koji se u organizaciji Ministarstva sigurnosti BiH i u saradnji s Vijećem Evrope, održava od 5. do 8. aprila u Sarajevu.

Po riječima Mektića, na seminaru, čije su teme izuzetno dobro isplanirane, eksperti Vijeća Evrope, BiH i regije razmijenit će iskustva i međunarodne prakse koje su se pokazale uspješne u oblasti borbe protiv korupcije, pranja novca i organiziranog kriminala.

Mišljenja je da će oni dati neke zajedničke odgovore na problem korupcije i pranja novca, a to je, kako je istakao, “nama u BiH posebno bitno jer se naša zemlja nalazi na samom početku borbe protiv korupcije i pranja novca”.

Ministar sigurnosti u BiH ocijenio je da je korupcija općedruštvena opasnost koja direktno podriva ekonomske temelje svake države i stvara nepovjerenje građana u pravnu državu i socijalnu jednakost.

Naglasio je da BiH mora ispuniti određene uvjete da bi ispunila obaveze u pogledu evroatlantskih integracija te da, u skladu s Akcionim planom BiH u borbi protiv korupcije, “moramo uskladiti pravni okvir i institucije kako više ne bismo bili u situaciji da nam ponovo prijeti ‘crna lista”.

“Ključne aktivnosti koje u ispunjavanju tog plana moramo da provedemo su 2016. i 2017. godina. Stoga je ovaj seminar prava prilika da nam se pomogne da shvatimo neke stvari”, kazao je Mektić.

Zaključio je da “korupcija izaziva nepovjerenje građana u pravnu državu te da takva država u kojoj građani neće osjećati socijalnu jednakost i neće biti zaštićeni u smislu vladavine prava – nikome nije potrebna”.

Osvrnuo  se i na aktuelni slučaj “Panama dokumenata”, odnosno ‘curenja’ 11,5 miliona dokumenata iz panamske advokatske firme “Mossack Fonseca” koja je pomagala klijentima pri pranju novca i izbjegavanju poreza. S tim u vezi kazao je da Ministarstvo sigurnosti BiH  nema zvanične informacije da se među dokumentima spominju imena osoba ili kompanija iz BiH te da još nisu dobili zahtjev da izvrše bilo kakvu vrstu provjere o tom pitanju.

Direktor Antikorupcijske mreže Account Eldin Karić ocijenio je da su iskustva drugih zemalja u borbi protiv korupcije korisna te izrazio nadu da će i BiH iz njih izvući neke pouke.

Međutim, istakao je da, nažalost, BiH ima najbolje primjere korupcije u cijelom regionu, a i šire te da u poređenju s drugim zemljama BiH zaostaje s iznalaženjem rješenja.  Također, dodao je da je iskustvo pokazalo da rješenja koja su se pokazala dobra u drugim zemljama u regionu, u BiH nisu prihvaćena “iz nekih razloga”.

“Ovdje zaista nema iskrene političke volje da se uđe u borbu protiv korupcije”, rekao je Karić novinarima.

Za slučaj “Panama dokumenata”  rekao je da će se pronaći dovoljno materijala da se i u BiH i regionu pronađu ljudi povezani s tim slučajem. Karić je mišljenja da oni koji se bave korupcijom u BiH nisu zainteresirani za otvaranje off-shore kompanija i pranje novca na taj način, jer “ovdje mogu sasvim legitimno i bezobrazno da kradu pare koje su ukrali od ljudi”.

Najavio je da će Account uskoro objaviti bitne podatke koji se, na neki način, dotiču nalaza slučaja “Panama dokumenata”.

Šef Odjela za borbu protiv kriminala Vijeća Evrope Ivan Koedjikov naglasio je da je Vijeće Evrope fokusirano na demokraciju, ljudska prava, vladavinu prava te da korupcija podriva ove izuzetno bitne koncepte.

Zbog toga su, kaže, toj oblasti posvetili dosta pažnje i izradili različite dokumente, instrumente za praćenje korupcije i organiziranog kriminala te da je ovaj seminar dio tih aktivnosti.

Za borbu protiv korupcije kazao je da BiH nedostaju institucionalni kapaciteti te zaključio da je korupcija sastavni dio ljudske prirode i da nije svojstvena samo razvijenim već i manje razvijenim zemljama.

Na vrh