Nafta uzrokuje pad: (Ne)stabilnost svjetske berze

Na svjetskim su berzama proteklih mjeseci cijene akcija oštro padale i dobijale na vrijednosti, što je posljedica nesklonosti ulagača riziku zbog pada cijena nafte na najniže nivoe tokom skoro sedam godina i povećanja kamata u Sjedinjenim Američkim Državama

31. Dec 2015. | 14:11 | Selim Isanović
52131

Pad cijena nafte na najniže nivoe otvara pitanje koliko slabi potražnja, odnosno koliko se usporava rast svjetske ekonomije, a koji bi kao direktnu posljedicu imao novu recesiju i nove finansijske krize. To je posljedica pada cijena nafte na američkom tržištu na najniže nivoe tokom skoro sedam godina, ispod 36 dolara po barelu, nakon što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) poručila kako u sljedećoj godini očekuje pogoršanje odnosa između ponude i potražnje, s obzirom na to da zbog usporavanja rasta globalne ekonomije potražnja slabi, a članice OPEC-a ne pokazuju volju za smanjenjem proizvodnje.

“Ulagače zabrinjava mogućnost prelivanja posljedica niskih cijena nafte na ostatak ekonomije, te visok kurs dolara koji nagriza zarade američkih kompanija na inozemnim tržištima”, kaže J. J. Feldman, portfelj-menadžer u kompaniji “Miracle Mile Advisors”.

Premda je FED duže najavljivao povećanje kamatne stope, ulagači i dalje nisu sigurni koji potez da povuku. “Očito je da se ulagači pozicioniraju na način kako bi izbjegli veće rizike”, kaže Michael James, direktor u kompaniji “Wedbush Securities”.


Smjer Wall Streeta zavisi o naftnom i finansijskom sektoru

Tokom posljednjih dana ove godine sudbina berzanskih indeksa na Wall Streetu zavisit će od cijena nafte i kretanja finansijskog sektora. Dow Jones je prošle sedmice porastao za 2,5 posto, na 17.552 boda, dok je S&P 500 skočio za 2,7 posto, na 2.060 bodova, a Nasdaq indeks za 2,5 posto, na 5.048 bodova. Za rast indeksa najviše se zahvaljuje skoku cijena akcija u energetskom sektoru za gotovo pet posto jer su cijene nafte prošle sedmice porasle. Doduše, ove sedmice je na londonskom tržištu cijena barela zaronila na 35,98 dolara, najniži nivo od 2004. godine, no, do kraja sedmice dostigla je 37,90 dolara.

Cijene “crnog zlata” su pod pritiskom od polovine prošle godine, jer najveći svjetski proiz “Ulagače zabrinjava mogućnost prelivanja posljedica niskih cijena nafte na ostatak ekonomije, te visok kurs dolara koji nagriza zarade američkih kompanija na inozemnim tržištima”, kaže J. J. Feldman, portfelj-menadžer u kompaniji “Miracle Mile Advisors” vođači drže proizvodnju na gotovo rekordnim nivoima, dok potražnja slabi zbog usporavanja rasta globalne ekonomije, najviše kineske, najvećeg svjetskog potrošača sirovina.

Prošle su sedmice među najvećim dobitnicama, s prosječnim rastom od tri posto bile i akcije u finansijskom sektoru jer bankama i drugim finansijskim institucijama odgovara okruženje s višim kamatama, nakon što je polovinom mjeseca FED, prvi put od 2006. godine, povećao ključne kamatne stope.

“Takvo trgovanje, zavisno o nafti i finansijskom sektoru, produžit će se još neko vrijeme”, kaže Peter Kenny, strateg u kompaniji “Kenny & Co”.
Međutim, ako se cijene nafte ne uspiju stabilizirati, a energetski sektor nastavi slabiti, to bi moglo utjecati i na finansijski sektor.

“Priliv novca u finansijski sektor posljednjih šest mjeseci zahvaljuje se očekivanjima da će FED povećati kamate, no, pad cijena nafte sve je izokrenuo”, kaže Kenny.

Čak i ako se finansijski sektor uspije oduprijeti eventualnom pritisku od pada cijena nafte i energetskog sektora, dio analitičara ne očekuje veći skok akcija banaka, jer je FED najavio sporo povećanje kamata u narednoj godini.

“Kamate će ostati na ovim nivoima neko vrijeme i ne vjerujem da će cijene akcija banaka znatnije porasti. Sad su korektno vrednovane i ne privlače prevelik interes”, kaže Stephen Massocca, direktor u fondu “Wedbush Equity Management”. Kako je zbog novogodišnjih praznika ova radna sedmica skraćena kao i prošla, očekuje se mršav obim trgovanja. Ali to omogućuje veće oscilacije cijena akcija. “Zbog praznika će mnogi ulagači biti odsutni. No, u takvim je uvjetima lakše pokrenuti tržište”, kaže Andre Bakhos, direktor u kompaniji “Janlyn Capital”.

Na vrh