Naučnici dokazali: Radno vrijeme od ranih jutarnjih sati nije u skladu sa ljudskim tijelom

Ako se svako jutro prilikom buđenja uhvatite da više puta gasite alarm, a zbog tog vas drugi kritikuju, sada im možete odgovoriti. Nije nužno do vas, već do vašeg radnog vremena. Barem je to ono što pokazuje sve veći broj naučnih istraživanja, prenosi BBC

25. Feb 2016. | 10:36 | Kenan Kaloper
55159


Sve veći broj istraživanja pokazuje da su kod mnogih od nas radne obaveze u potpunosti izvan ravnoteže sa našim prirodnim tjelesnim satom, a eksperti traže od poslodavaca da to prihvate. San je "strateški resurs" koji najveći broj kompanija ignorira, smatra Christopher Barnes, profesor menadžmenta na Foster školi biznisa na Univerzitetu u Washingtonu.

"Kad je radno vrijeme u skladu sa ljudskim prirodnim šablonima spavanja, oni rade kvalitetnije i inovativniji su. Tokom radnog vremena su bolje fokusirani, manje su pod stresom i zdraviji su. Vrijedi i obratno, kad uposlenicima oduzmete san, veća je vjerovatnoća da će napraviti krupne greške i pretrpjeti ozbiljnije povrede na poslu", kazao je Barnes. Njegova su istraživanja čak pokazala i da se sove, skupina ljudi koja je najproduktivnija noću, češće ponaša neetično u jutarnjim satima. S druge strane, ševe, ljudi koji su najproduktivniji u jutarnjim satima, neetično se ponašaju uglavnom kad su primorani da rade u noćnim satima.

Da li ćete biti produktivni ili ne, ne ovisi samo o tome koliko vremena provedete spavajući. Tijelo ima cirkadijalni ritam i ponaša se po šablonu na 24-satnoj osnovi. To je ritam koji imaju sva živa bića i koji je za njih jedinstven.

"To je jednak slučaj kao sa stopalima. Nekim ljudima su stopala velika, drugim mala, a većini je veličina stopala prosječna. Šta to u principu znači? Ništa, osim da je svaki slučaj zaseban i da se tako treba tretirati", kaže Till Roesenberg, profesor kronobiologije na Institutu medicinske psihologije Ludwig-Maximilian univerziteta u Minhenu.

Ljudi upadnu u šablon hronične neispavanosti već u tinejdžerskoj dobi. Primjetno je da mlađa djeca bez ikakve prisile ustaju puno ranije. Njihov životni ritam je takav. Ipak, kad se uđe u pubertet i kasnije adolescenciju, ritam se mijenja pod uticajem hormona i tijelo više nije spremno da se od ranih jutarnjih sati posveti dnevnim obavezama. To dovodi do hronične neispavanosti, ogromnog gubitka koncentracije, ali može dovesti i do ozbiljnijih oboljenja, poput gojaznosti ili dijabetesa. Neke škole u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji su pod pritiskom zdravstvenih zajednica odlučile pomjeriti početak nastave za kasnije sate.

Paul Kelley, profesor sa Univerziteta u Oxfordu, smatra da bi radno vrijeme trebalo počinjati u 10 sati.

"Nije racionalno da radno vrijeme počinje u 8 sati, jer su istraživanja pokazala da postoje različite grupe ljudi. Ipak, ono što je problem jesu kancelarijski stereotipi, gdje su oni produktivni u ranim satima označeni kao marljivi i vrijedni, dok su oni koji se sporije bude označeni kao ljenčuge i često su pod većim pritiskom svojih nadređenih. Međutim, sve što mi pokušavamo reći jeste da nije ispravno na taj način ocjenjivati ljude, jer to nije njihov izbor niti odluka".

Da li ćemo u budućnosti gledati totalnu promjenu koncepta radnog vremena, teško je reći. Ipak, ono što je sigurno jeste da ćemo u Bosni i Hercegovini, zemlji u kojoj i značajnije promjene teško bivaju sprovedene, još uvijek raditi od ranih jutarnjih sati.

Na vrh