Nedić: Kina posjeduje svjetski primat

Narodna Republika Kina posjeduje svjetski primat, što znači da može pružiti najkonkurentnije uslove za izvođenje infrastrukturnih radova u Bosni i Hercegovini, kaže ekonomski stručnjak iz Bosne i Hercegovine i privatni poduzetnik Goran Nedić

19. Jul 2015. | 16:23 | S.K
44125

“Ponude iz NR Kine uključuju cijeli paket koji nosi finansiranje, mehanizaciju, ljudstvo. Jako je bitno da u cijelom procesu učestvuje što više lokalnih firmi koje bi stjecale reference i iskustvo kroz ove poslove. Sa druge strane, mi moramo vidjeti šta možemo ponuditi za ogromno kinesko tržište jer u ovom trenutku imamo trgovinski deficit sa Kinom od 800 miliona KM godišnje”, kaže Nedić u razgovoru za Fenu.

Govoreći o ekonomskim posljedicama posljednjih dešavanja u Grčkoj, Nedić ističe da se Evropska unija i eurozona nalaze u sistemskoj krizi čiji rješenje se ne može naći glasanjem "Da" ili "Ne" na nekom referendumu. 

“Ukoliko procesi budu vodili daljnjem zatvaranju u nacionalne granice i traženju izlaza kroz optuživanje drugih država, rezultat će biti ubrzani pad Evrope kao najprosperitetnijeg regiona na planeti. Nemogući su pokušaji izoliranja grčkog slučaja. Evropa kao cjelina će dijeliti sudbinu ove države”, izjavio je Nedić.
 
Odgovarajući na pitanje očekuje li poremećaje na tržištu novca u Bosni i Hercegovini, odnosno hoće li BiH osjetiti posljedice zbog dešavanja u Grčkoj s obzirom da je konvertibilna marka (BAM) vezana za euro, Nedić je kazao da kao mala i otvorena ekonomija, Bosna i Hercegovina u ogromnoj mjeri zavisi od vanjskih dešavanja, pogotovo onih u neposrednom regionu i EU sa kojim ostvaruje 90 posto trgovinske razmjene i finansijskih tokova. 

“Usporavanje EU ekonomija, dovešće do pada tražnje i za bh. Proizvodima”, istakao je Nedić.
 
Također smatra da je u slučaju Grčke pogrešno tražiti jednog krivca.

“Mislim da je pogrešno posmatrati crno-bijelo stvari. Svi su bili uključeni u proces i svi su znali da grčke finansije nisu u redu, niti održive. Ključno je pronaći rješenje koje će biti i politički prihvatljivo, a koje će omogućiti otpis dugova uz unaprijeđeni sistem kontrole javnih finansija s ciljem onemogućavanja budućih kršenja pravila. Bez bankarske, fiskalne i na kraju političke unije eurozona i EU nemaju više prostora da drže korak u globanim razmjerama sa SAD-om i Kinom”, smatra Nedić.
 
Što se tiče daljnjeg zaduživanja BiH posebno aranžmanima sa Međunarodnim monetarnim fondom, Nedić podsjeća da ukupan dio javnog duga BiH koji se odnosi na MMF iznosi manje od deset posto.

“Više od samog nominalnog iznosa je značajna veza MMF-a sa ostalim međunarodnim finansijskim institucijama koje prate njihovo djelovanje. Ono što se pokazalo u prošlosti kao pogrešan pristup širom svijeta je da MMF dođe i ponudi gotova rješenja koja domaći političari treba da provedu u zamjenu za finansijska sredstva. Bez jasnih reformskih prijedloga domaćih aktera koje je stanovništvo spremno podržati, ovaj aranžman je osuđen na propast”, smatra Nedić.

Na pitanje postoje li drugi načini kako da se zemlja izvuče iz postojeće teške ekonomske situacije, kao što su drugi načini zaduživanja ili investicioni ciklusi, Nedić kaže kako pred BiH predstoje ogromni investicioni ciklusi i zaduživanja koje će povećati javni dug BiH sa 11 milijardi KM u ovom trenutku na više od 20 milijardi KM u roku od 10 godina. 

Po njegovim riječima bitno je da zaduživanje prati rast ekonomske aktivnosti tako da kao procenat BDP-a je pod kontrolom i održivo. 

Također upozorava da je vrlo loša opcija posebno zaduživanje FBiH i RS u inostranstvu koje se najavljuje. 

“Model koji se primjenjuje sa MMF-om, da se novac pozajmljuje državi koja ga onda spušta na entitete je moguće napraviti i sa državnim obveznicama na međunarodnom tržištu kapitala. Neophodno je obezbijediti da dio sredstava ide u industrijske fondove koji će ulagati u proizvodne sektore koji će omogućiti priliv deviza kojim bi se servisirale međunarodne obaveze u budućnosti. Mislim da bi optimalni dio bio tri posto BDP-a godišnje izdvajanja države za industrijske fondove, a pravno rješenje kroz tzv fondove rizičnog kapita tj. private equity funds”, tvrdi Nedić.
 
Što se tiče reforme radnog zakonodavstva o kojem se u posljednje vrijeme vode polemike, Nedić smatra da jedan takav prijedlog mora biti usaglašen sa svim lokalnim akterima, a ne prepisivanje gotovog rješenja iz inostranstva. 

“Svima je jasno da postoji potreba za balansom između liberalizacije sa jedne strane i zaštitom radnika i kažnjavanjem poslodavaca koji krše prava radnika sa druge strane”, rekao je u razgovoru za Fenu ekonomski stručnjak Goran Nedić.

(Agencija FENA)

Oznake: > > >

Na vrh