Nevjerovatna presuda: Šešelj nije kriv ni po jednoj tački optužnice

Danas je u Haškom tribunalu održano izricanje presude Vojislavu Šešelju, četničkom vojvodi i predsjedniku Srpske radikalne stranke

31. Mar 2016. | 11:26 | K.K
56900

Šešelj je oslobođen po svih devet tačaka optužnice, a on je od ovog trenutka postao slobodan čovjek. Ova odluka je iznenađujuća u najvećoj mjeri iz razloga što je Haški tribunal pokazao veliku nedosljednost prilikom donošenja svojih odluka, a mnogo je stvari koje su naoko nelogične.

Prije svega, Šešelj je oslobođen učešća u udruženom zločinačkom poduhvatu, iako je prije samo nekoliko dana drugo Pretresno vijeće utvrdilo da je on bio dio takve kriminalne organizacije na suđenju Radovanu Karadžiću. Ipak, ovaj se put Pretresno vijeće nije baš držalo ranije presude prilikom izricanja nove.

Pretresno vijeće nije negiralo da su počinjeni zločini nad nesrpskim stanovništvom, ali nije ni u jednom momentu Šešelja smatralo direktno ili indirektno odgovornim za ove zločine. Generalni je zaključak bio da njegova ideologija Velike Srbije nije bila kriminalna i zločinačka, već da je bila politička. Naravno, ovdje bi se dalo diskutovati o takvoj odluci, jer ova je ideologija proizvela probleme stotinama hiljada ljudi. Dobrovoljci Srpske radikalne stranke koju je Šešelj osnovao prije početka ratnih sukoba u Jugoslaviji, Šešeljevci ili četnici, nisu bili pod komandom Vojislava Šešelja već pod komandom JNA i kasnije Vojske Republike Srpske.

Šešeljevi govori, u kojima je pozivao na istrebljenje i prisilno deportovanje Hrvata i “balija” nisu od strane vijeća prihvaćeni kao namjera da se krene ka istrebljenju tog nesrpskog stanovništva, već su okarakterisani Šešeljevim učešćem u ratnim sukobima, sa ciljem podizanja morala. Vijeće nije moglo zaključiti da je Šešelj time što je pozivao Srbe da Bosnu očiste od “balija” time pozivao da Bosnu očiste od nesrba. Vijeće zaključuje da je tim pozivima Šešelj učestvovao u ratnim naporima.

Dokazi ukazuju, smatra vijeće, da je dogovor Miloševića i Šešelja bio očuvanje Jugoslavije ili tradicionalnih srpskih teritorija, ali da nije postojao udruženi zločinački poduhvat. Vijeće je zaključilo i da treba odbaciti optužbe za da je Šešelj fizički učestvovao u progonima, deportacijama, prisilno premještanje.

Vijeće je također utvrdilo da naoružavanje nije bilo prihvaćeno samo od strane Srba, već da su se naoružavali i pripadnici drugih nacija, tačnije Hrvati i Bošnjaci, što je dovelo do toga da su sve strane bile spremne na međusobne sukobe. U takvom odnosu snaga, odbijeno je prihvatanje isključive krivice kao srpske, odnosno nije bilo moguće van svake razumne sumnje utvrditi da su zločine činili Srbi.

Na vrh