O BiH u Americi: Hegemonizam, laži i antibosanska propaganda

6. Mar 2018. | 23:34 | NV
toronto5

U Torontu je obilježen 1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Na skupu koji je organizirao Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) posebni gosti iz Bosne bili su prof. dr. Smail Čekić i prof. dr. Senadin Lavić, javlja INS.

 

Jedinstvena BiH

Također, na skupu su učešće uzeli prof. dr. Emir Ramić, prof. Semir Đulić, potpredsjednik KBSA gosp. Fadil Cvrk, članovi Upravnog odbora Kongresa gosp. Mirzet Mujčić, Haris Čelić, Mirsad Smajić i Husika Burhan, ugledni bošnjački poslovni ljudi Mirsad Čaušević (Chicago), Meho Tepić (Atlanta) i Šaban Bašić (Toronto), a posebno gostoprimstvo je iskazala bošnjačka zajednica Toronta na čelu s Adnanom ef. Balihodžićem, Ismetom Smajić, Enom Čauševićem, Muharemom Obradovićem, Muhamedom Džumhurom, dječijim horom KUD “Merak” Toronto i Medinom Peco ispred BZK “Preporod” Kanada i desetinama drugih, koje ovdje, nažalost, ne pominjemo u ovome izvještaju.

Svima njima pripada velika zahvalnost za organizaciju skupa i iskazivanje opredjeljenja za jedinstvenu državu Bosnu i Hercegovinu na evropskom kontinentu.

To je osnovna ideja koja je elaborirana na okruglom stolu o odnosu bosanske dijasporalne zajednice u Sjevernoj Americi i bosansko-hercegovačke države. Mogućnosti saradnje, razvijanja i poboljšanja poslovnih relacija su velike i ohrabrujuće za “obje strane”, naše ljude u SAD i Kanadi i državu Bosnu i Hercegovinu, ali na tim projektima i idejama treba mnogo ozbiljnije raditi i podsticati investicijsko-poslovnu saradnju na višoj razini. Posebne pozdrave učesnicima okruglog stola u Torontu uputio je Njegova Ekselencija, gospodin Haris Hrle, ambasador Bosne i Hercegovine u Washingtonu, prenosi Kliker.info.

Emir Ramić i Semir Đulić naglasili su da još uvijek nisu iskorišteni kapaciteti saradnje bosanske dijasporalne zajednice na sjeverno-američkom kontinentu i matične bosanske države na evropskom kontinentu. Za to bi pravo rješenje bilo uspostavljanje posebnog državnog ministarstva za dijasporu i omogućavanje predstavnicima dijaspore da se biraju u državni parlament i direktno utiču na ove važne proscese za državu Bosnu i Hercegovinu.

Biznismen Meša Tepić podsjetio je da je potrebno organizirati otvaranje brojnih preduzeća u Bosni s manjim brojem uposlenih i prilagodljivom i brzo izmjenjivom proizvodnjom koja bi bila kompatibilna s velikim zahtjevima sjevernoameričkog tržišta. Naročito su velike mogućnosti u proizvodnji zdrave hrane i pakovanju pitke vode. U tome bi desetine hiljada mladih ljudi u Bosni mogli naći svoje zaposlenje i ostvariti životne interese. Zato je neophodno potrebno da država osigura lakše registriranje poslovnih kompanija i da “sauliše” birokratiju i nemoralne vlasnike “procenta” od ulaganja.

Mirsad Čaušević iz Chicaga obavijestio nas je da je u toku provođenje projekta izgradnje velikog spomenika bošnjačkim žrtvama zločina u Prijedoru. Arhitektonsko rješenje projekta uradio je mladi arhitekt Faruk Pirić iz Sarajeva.

Prof. Emir Ramić je govorio o radu Instituta za istaživanje genocida u Kanadi i podsjetio nas na važne rezultate i dostignuća u proteklim godinama.

Profesor Smail Čekić održao je izuzetno nadahnuto predavanje o povijesnom konstituiranju bosanske države i njezinom dostizanju internacionalnog priznanja nakon referenduma o nezavisnosti 29.2. / 1.3. 1992. godine. Najteži događaj koji je zauvijek obilježio njezino postojanje jeste genocid nad Bošnjacima koji su izvršili pripadnici vojske i policije srpskog agresora na Republiku Bosnu i Hercegovinu u periodu 1992-1995, a posebno njegove konsekvence u Srebrenici jula 1995. godine.

Neprestano treba podsjećati sve ljude širom svijeta da su srpski oficiri, posebno Ratko Mladić, danas osuđeni ratni zločinac, odmah na početku agresije, znali da moraju izvršiti genocid nad Bošnajcima da bi ostvarili “šest ciljeva” srpske pobunjeničke grupacije u Bosni i Hercegovini. Tako se danas pokazuje da je genocid bio cilj velikosrspke i velikosrbijanske politike i ideologije u Bosni i Hercegovini. Dakle, to je bio organizirani zločin Miloševićevog režima.

 

Nagovor u Ankari

Danas je, nažalost, poslije dogovora Holbruka i Miloševića u Beogradu, te septembarskih nagovora 1995. u Ankari i pritiska na predstavnike bosansko-hercegovačke Vlade, u mirovni akt iz Daytona ugurana genocidna tvorevina i na taj način “legalizirana” kao adminstrativni dio Bosne i Hercegovine. Time je napravljen najsramniji čin u povijesti Bosne, naime, genocidnim zločinom na njezinom teritoriju uspostavljena je administrativna jedinica koja nosi ime onih koji su je okupirali (entitet “rs”) i koji su iz nje protjerali sve nesrpsko stanovništvo. Tako je zločin genocida nagrađen! Danas je taj dio Bosne i Hercegovine ljudska pustinja postavljena na masovnim grobnicama Bošnjaka.

Profesor Lavić govorio je o identitetnoj fluidnosti i važnosti bosanskog konstruktivističkog uma u današnjem vremenu. Kada se govori o nezavisnosti države Bosne i Hercegovine onda se govori o bosanstvu kao povijesnom i pravno-političkom određenju pojedinaca i ljudi koji izviru iz Bosne stoljećima.

Gdje je danas misao o Bosni i bosanstvu?

Šta se dogodilo s našim razumijevanjem bosanstva?

Ono nije svodivo na etničko, religijsko, svešteničko, rimsko, istanbulsko držanje pred tokovima svijeta. Dakle, gdje je bosanstvo kojim smo određeni? Kako je postalo moguće da nas najednom određuju izvanbosanski oblici bez supstancijalnog duha bosanskog bića? Kako misliti našu bosansku budućnost poslije genocida?

 

Strani elemnt

Također, prof. Lavić je podsjetio na kontinuirane pokušaje da se promijeni sadržaj povijesnih činjenica o agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Najvažniji projekt velikosrpske propagande protiv Bošnjaka u 20. stoljeću bio je pokušaj da se o njima za evopsku javnost napravi slika i narativ kao o “stranom elementu” i bezidentitetnoj “religijskoj skupini” koja se “odmetnula” od srpskog stabla i izdala “veru pradedova”.

Tokom zadnjih četvrt stoljeća u komunikativnoj orbiti ovog prostora pojavljuju se brojni antibosanski izričaji. Tako je, tokom odbrambeno-oslobodičake borbe protiv agresije Miloševićevog režima iz Srbije, sve bosansko-hercegovačko planskom propagandom devalvirano i reducirano na etničko-religijsku dimenziju, slučajnost bez plana i pozadine, islamski fundamentalizam, orijentalizam, drugost stranaca, “grijeh” osmanskih osvajača, religijski konflikt, balkansko divljaštvo, staru mržnju i tako redom.

U Torontu je, također, 3. marta 2018. održana prva promocija novoobjavljene knjige prof. Lavića Zaborav razlike o kojoj su tako nadahnuto govorili prof. Smail Čelić i prof. Emir Ramić.

 

NV / INS

Na vrh