Omerbegović-Arapović: Suficit u federalnom budžetu je Vladina obmana, teret duga je u porastu

29. Aug 2017. | 21:11 | NV
Adisa-Omerbegovic-Arapovic

Vlada FBiH nema mnogo prostora za slavlje. Vladin optimizam i priča o suficitu su bez pokrića, smatra makroekonomistica dr. Adisa Omerbegović-Arapović u intervjuu za agenciju Patria, nakon što su iz Vlade objavili da je Federacija prvi put nakon deset godina u suficitu te da reforme daju rezultate.

“Budžet FBiH ostvario je u razdoblju od 1.1. do 30.6.2017. godine suficit od 60,8 miliona KM. I ukupan finansijski rezultat svih kantona je u suficitu od 137,2 miliona KM, a suficit od 60,1 miliona KM ostvarile su i općine”, izjavila je ministrica finansija Jelka Milićević nakon prošlosedmične sjednice Vlade.

Omerbegović-Arapović, s druge strane, smatra da je obmana trenutni suficit o kojem iz Vlade govore, jer dolazi iz reduciranja velikih kapitalnih investicija. Nema masovne cestogradnje ili drugih velikih javnih investicija, ali ima ogromnog plaćanja kreditorima. Dakle, kaže Omerbegović-Arapović, ima tekućeg suficita, ali je to potpuno nevažno, jer je dugoročna budžetska slika vrlo negativna.

 

Patria: Prema podacima Centralne banke konsolidovani budžet Federacije BiH bilježi neto suficit dvije godine zaredom, i to 133 miliona KM u 2015. i 383 miliona KM u 2016. godini. Šta je uzrokovalo ove suficite u odnosu na deficite u prethodnim godinama? 

Omerbegović-Arapović: Suficit predstavlja razliku između prihoda, s jedne, i rashoda s neto nabavkom nefinansijskih sredstava s druge strane u budžetu Federacije BiH. Odgovor leži u ogromnom smanjenju investicija u nefinansijsku imovinu, tj. kapitalne investicije, što je neslavni rezultat ove Vlade. U godinama u kojima je realizovan neto deficit, kapitalne investicije su bile uzrokom deficita. U ekonomskoj teoriji, vlade povećaju javnu potrošnju kada privatni sektor posustane, kako bi podstakle ekonomski rast. Upravo je poželjno da javna potrošnja bude u domenu javnih investicija koje utiču na ekonomski rast i imaju dugoročne pozitivne ekonomske efekte. Tako su kapitalne investicije u 2010. godini iznosile 281 milion, u 2011. godini 339 miliona, 2012. godine su bile 443 miliona, 2013. čak 646 miliona KM i ostvarile svoj vrhunac u 2014. godini kada je investirano čak 686 miliona javnog novca.

Dolaskom Vlade premijera Novalića, vladine investicije u 2015. godini padaju na nivo niži od onog u 2010. godini i iznose svega 221 milion KM, a u 2016. godini nisu značajno porasle i iznosile su 248 miliona KM. Umanjenje javnih investicija omogućilo je ove neto suficite, kojima se Vlada pokušava hvaliti. Nažalost, ti suficiti nisu rezultat velikog umanjenja tekućih rashoda, privilegija, i luksuza u tekućoj potrošnji, nego su rezultat smanjenja potrošnje gdje je ista poželjna, a to je sfera javnih investicija. To je ustvari debakl ove Vlade!

 

Patria: Tvrdite da je suficit kojim se hvale iz Vlade FBiH obmana. Čime to dokazujete?

Omerbegović-Arapović: Tekući suficit ne znači mnogo ako se sagleda cjelokupna slika budžeta Federacije BiH. Ona je takva da već nekoliko godina registriramo tekuće suficite ali se struktura budžeta značajno pogoršava jer teret duga u budžetima raste. U 2014. godini 54 % ukupnih budžetskih prihoda je odlazilo na servisiranje duga. U 2017. godini dvije trećine tj. 66% budžeta odlazi na servisiranje duga.

Prognoza za sljedećih nekoliko godina je još gora i sve više ukupnih prihoda tj. poreskog novca je potrebno da bi se servisirao dug. Zbog toga moramo stalno pozajmljivati novac, pa bez novih zaduženja ne možemo podnijeti teret starih i novih zaduženja i sve je manje novca za kapitalne investicije.

Manje investicija, a više novca kreditorima i eto ga suficit!

Zato ova Vlada više radi za interese kreditora, nego za interese vlastitih građana. Dakle, mi smo u dubokom strukturalnom deficitu, jer su naši prihodi značajno niži od ukupnih rashoda i izdataka, i to će u narednim godinama biti sve gore zbog neodgovornog zaduživanja. Trenutni suficit, o kojem iz Vlade govore, je obmana, jer dolazi iz reduciranja velikih kapitalnih investicija. Nema masovne cestogradnje ili drugih velikih javnih investicija, ali ima ogromnog plaćanja kreditorima. Dakle, ima tekućeg suficita, ali je to potpuno nevažno, jer je dugoročna budžetska slika vrlo negativna.

 

Patria: Iz Vlade FBiH su se također pohvalili da su dokazali da mogu bez MMF-ovog novca. Kako komentirate tu izjavu?

Omerbegović-Arapović: Trenutni aranžman s MMF-om omogućio je ovoj Vladi da restrukturira dio obaveza tj. da dio kratkoročnih obaveza pretvori u dugoročne obaveze. Bez takvog aranžmana teret duga u budžetima bi bio još gori. Zato je nevjerovatno da se iz Vlade hvale mogućnošću da opstanu bez MMF-ovog kredita.

Iznos MMF-ove tranše je već planiran kao primitak u tekućem budžetu Federacije. Vlada FBiH samo može zamijeniti novac MMF-a nekim drugim, skupljim izvorima, što već mjesecima i radi. Izdaje trezorske zapise i obveznice, pa drugim kreditorima, u kraćem roku, vraća skuplji novac, ali to Vladi samo trenutno premosti nedostatak novca u budžetu. Time najviše zarađuju bogati kreditori kojima je to siguran izvor zarade, a ceh plaćaju građani. Ti kreditori su komercijalne banke koje ovim putem postaju bogatije za kamatu koju Vlada plaća, a mi građani postajemo dugoročno siromašniji jer ćemo u budućnosti plaćati jednake ili veće poreze kako bismo otplaćivali te kredite.

Posebno loše je to što se ovi krediti troše za tekuće rashode, a ne kapitalna ulaganja ili neku reformu, što bi eventualno kreiralo jači ekonomski rast ili dovoljno prihoda za servisiranje ovih kredita u budućnosti.

Dakle, zamjena povoljnog kredita MMF-a, drugim, nepovoljnijim kreditom, nije dokaz sposobnosti. Naprotiv. Dalje, naše vlasti su se Pismom namjera MMF-u obavezale na reforme, kao glavni uslov kreditiranja, pa je izjava da se može bez MMF-a, možda uvertira da se može i bez reformi! Jednako važno je što MMF-ov kredit znači devizni priliv, koji doprinosi stabilnosti valute, a tome krediti od komercijalnih banaka ne doprinose jer neće povećati devizne rezerve Centralne banke.

Na drugoj strani, previše izloženosti komercijalnih banaka javnim budžetima povećava rizik u finansijskom sistemu, a time indirektno destabilizira valutni odbor, tj. samu valutu.

 

NV / NAP

Na vrh