Počeo naučni skup posvećen Mehmedu-paši Sokoloviću i porodici Sokolović

14. Oct 2016. | 15:16 | NV
FNA_34615

Međunarodni naučni skup ”Mehmed-paša Sokolović i porodica Sokolović kroz istoriju” počeo je danas u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu u organizaciji Orijentalnog instituta UNSA, povodom 510. godišnjice rođenja Mehmeda-paše Sokolovića.

Na ovom dvodnevnom skupu bit će govoreno o značaju Mehmeda-paše Sokolovića kao jednog od najznačajnijih velikih vezira Osmanskog carstva, ali i drugim članovima ove porodice.

Pozdravnim govorima prije početka rada skupa obratili su se predstavnici pokroviteljskih institucija, te je učesnike pozdravio rektor UNSA Rifet Škrijelj, osvrnuvši se na značaj rada Orijentalnog instituta kao organizacione jedinice Univerziteta.

Ocijenio je da ovakvi naučni skupovi osvježavaju sjećanje, pokazuju pozitivne primjere pojedinaca i porodica iz BiH koji su dali doprinos njenoj izgradnji, kulturi i stvaralaštvu.

Nadija Bandić iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke istaknula je da je Mehmed-paša Sokolović bio poznat kao čovjek čelične volje, prepoznatljivog karaktera, duboke osjećajnosti, te da je djelovao u vremenu kad su se čast i ugled cijenili po plemenitosti, a moć se ogledala u zadužbinama.

Za Edina Veladžića iz Ministarstva civilnih poslova BiH priznanje treba dati Orijentalnom institutu kao organizatoru ovog skupa, navodeći da je ličnost Mehmeda-paše Sokolovića izuzetno vrijedna, te da zaslužuje  da se osvijetli njegov značaj, uloga i mjesto koju je imao u bosanskoj historiji.

“I ne samo bosanskoj, jer ličnost Mehmeda-paše Sokolovića pripada  osmanskoj historiji  te bosanskoj i svjetskoj. Ogromna je njegova zaostavština, najviše i najčešće prepoznajemo ono što je vidljivo. Kao most u Višegradu”, rekao je Veladžić, dodajući da se zaostavština Sokolovića ne može svoditi samo na materijalno, nego je mnogo šira.

Direktor Orijentalnog instituta Adnan Kadrić naglašava da je ova godina u znaku Mehmeda-paše Sokolovića i ostalih članova porodice Sokolović koja je ostavila ogromne zadužbine na taj način zadužujući da se njihovo djelo na odgovarajući način vrednuje. Povod za manifestaciju i naučni skup su i obnova Ćuprije u Višegradu, te obnova džamije Ferhadija, zadužbine Ferhata-paše Sokolovića.

Da je Mehmed-paša Sokolović dovodio članove porodice na dvor i davao im funkcije naglasila je Elma Kadrić s Orijentalnog instituta, ocijenivši da njegov nepotizam nije bio isključiv. Oni su se, kazala je, morali obrazovati na najboljim školama, a potom se karijera postepeno gradila. Članovi porodice Sokolović bili su poznati po gradnji zadužbina, navodeći za primjer  Ferhat- pašinu džamiju Ferhadiju u Banjoj Luci, hanove po Segetu ili Budimu, te džamije u Siriji i Damasku.

Učesnici skupa će se baviti izučavanjem političkih, vojnih i društvenih mehanizama koji su Sokoloviće tokom 16. stoljeća držali u samom vrhu regionalne politike i Osmanskog carstva, te pokušati rekonstruirati život Mehmeda-paše Sokolovića kao velikog vezira, ali i državnika  te diplomate, njegov odnos s tri sultana, strukturu njegovog kućanstva, te uspostavljanje mreže njegovih srodnika, saradnika i pristalica.

U Rektoratu je postavljena i izložba “Mehmed-paša Sokolović i porodica Sokolović u historiji: Izbor arhivskih dokumenata, vakufnama i rukopisnih djela”.

Pokrovitelji naučnog skupa su Ministarstvo civilnih poslova BiH, Federalno ministarstvo obrazovanja, te Ministarstvo za nauku i obrazovanje KS-a, a podržao ga je i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

 

FENA

Na vrh