Podržati Dan bijelih traka u znak sjećanja na genocid

Internacionalni ekspertni tim Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK) zatražio je od političkih, akademskih i pravnih pojedinačnih i kolektivnih subjekata u svijetu da učine hitne dodatne napore da se bezuslovno ispoštuje pravedna borba prijedorskih žrtava i svjedoka agresije i genocida za sjećanje, istinu i pravdu bez kojih nema pomirenja i sretnije zajedničke budućnosti Prijedora i BiH

26. May 2015. | 09:33 | S.K
41318

U apelu upućenom na više od stotinu adresa, koji su potpisale brojne organizacije i pojedinci iz BiH i svijeta, izražava se podrška Danu bijelih traka u znak sjećanja na genocid koji se desio u Prijedoru.

“Podržavamo i pridružujemo se peticiji da se omogući izgradnja spomenika posvećenog nedužnoj nastradaloj prijedorskoj djeci (102 dvoje dječaka i djevojčica), ubijenoj u genocidu. Tražimo od Skupštine grada Prijedora da bez odlaganja razmotri i prihvati inicijativu roditelja ubijene djece o gradnji spomenika u Prijedoru”, naglašava se u apelu.

Također, pozivaju se odbornici Skupštine grada Prijedora iz bošnjačkog naroda da iskoriste svoje odborničko pravo, ali i ljudsko i moralno, i zatraže stavljanje na dnevni red Skupštine zahtjev za izgradnju spomenika posvećenog nedužno nastradaloj djeci Prijedora. 

Preživjele žrtve i svjedoci agresije i genocida u Prijedoru su, podvlači se u apelu, poniženi jer im se zabranjuje pravo na sjećanje, istinu i pravdu. 

Navodi se da su 31. maja 1992. godine vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale naredbu, putem lokalnog radija, nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. 

Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije općine Prijedor. 

“Podsjećamo svjetsku javnost da su genocid i drugi oblici zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava na području općine Prijedor trajali kontinuirano u periodu 1992 – 1995, kada je ubijeno 102 djece, 256 žena (ukupno 3.173 civila), 31.000 ljudi je zatočeno u koncentracionim logorima smrti, 53.000 osoba su žrtve progona i deportacije. U samo tri mjeseca je istrijebljeno 94 posto Bošnjaka”, ističe se u apelu. 

Podvlači se da općinske vlasti u Prijedoru do današnjeg dana nisu žrtvama genocida na bilo koji način odali počast za patnje kroz koje su prošli. Lokalne vlasti, dodaje se, odbijaju javno priznati da su zločini počinjeni u Prijedoru, usprkos brojnim presudama međunarodnih i lokalnih sudova. 

Potpisnici apela pozivaju sve prijatelje istine i pravde u svijetu da obilježe 31. maj, Međunarodni dan bijelih traka, tako što će nositi oko ruke bijele trake, koje nisu samo simbol sjećanja na progon, nego i znak trajne borbe protiv fašizma koji još nije pobijeđen u Prijedoru i BiH. 

Na vrh