Kolumne>>

Pogled iz Skoplja: Građanska država sa Vladom za građane

12. Feb 2018. | 09:09 | Zijad Bećirović
doc dr Zijad Becirovic

Ovih dana boravio sam u Skoplju i imao razgovore sa akterima makedonske političke i javne scene. Jednoglasno je mišljenje da su dolaskom Zorana Zaeva i nove Vlade Republike Makedonije relaksirani odnosi unutar te najjužnije nekadašnje republike bivše zajedničke države. Optimizma ne nedostaje i sve je spremno za prijeko potrebni preporod Makedonije. Stiče se dojam da se piše nova historija Republike Makedonije.

Događanja u Makedoniji u posljednje tri godine predstavljaju svojevrsni unikum, jer je režim srušen „olovkom“ na izborima, a prije toga uspostavljeno je snažno partnerstvo sa građanima kroz građansko organiziranje u obliku tzv. šarene revolucije i pod sloganom „Ujedinjeni u različitostima“. Upravo te različitosti, koje su u Makedoniji vidljive na svakom koraku bile su novi kvalitet na makedonskoj sceni, jer ste mogli biti koliko želite Makedonac, Albanac, Turčin, Rom, Bošnjak ili Srbin, a istovremeno da upravo sa svim tim različitostima djelujete i radite za prosperitet Makedonije. Bukvalno, građani su sami srušili jedan omraženi režim dvojca Nikola Gruevski i Saša Mijalkov, inače bratanaca.

I skoro da je neizbježno pitanje „Šta ima u Bosni?“. Ljudi u Makedoniji sa velikom pažnjom ali i zabrinutošću prate šta se dešava u Bosni i Hercegovini. Postoji sličnost između dvije države po mnogim aspektima ali i prijateljska povezanost, koja je neizbrisiva. U Makedoniji najviše pažnje od bh. političara namjenjuju Denisu Zvizdiću, predsjedavajućem Vijeća ministara BiH. Vjerovatno je razlog u tome, da je prijatelj makedonskog premijera Zorana Zaeva i pokazuju neskrivene simpatije prema njemu. Međutim, postoji političar iz BiH, koji je uglavnom omražen među građanima Makedonije, a to je Milorad Dodik. Ne tako davno, oktobra 2016.godine Dodik je pokušao unijeti nestabilnost i nemir i u Makedoniju. Podsticao je i nagovarao tamošnje Srbe, konkretno u makedonskoj opštini Stare Nagoričane protiv demokratskih snaga i promjena odnosno pokazivao neskrivenu podršku režimu Nikole Gruevskog. Čak je prilikom posjete toj opštini obećao da će finansijski pomoći tu opštinu u blizini Kumanova u kojoj živi većinska srpska zajednica. Njegova podrška je bila uzaludna, jer je „njegova“ kandidatkinja poražena. Zapravo i ne iznenađuje, da se upravo Milorad Dodik najviše boji makedonskog scenarija. Moramo podsjetiti da postoje dva makedonska scenarija. Prvi je scenariji Nikole Gruevskog i Saše Mijalkova, to je onaj mračni, autokratski za kojeg se vezuju kriminal, korupcija, nacionalizam, neofašizam, i onaj drugi makedonski scenarij svjetliji, prosperitetniji i okrenut ka zajedničkom životu i izvjesnijoj budućnosti, kojeg simboliziraju Zoran Zaev i građani Makedonije i poznat pod imenom „šarena revolucija“, koji je i doveo do svrgavanja omraženog režima.

Kako se približavaju izbori u BiH 7. oktobra ove godine postaje sve veća i izraženija Dodikova zabrinutost. Kao što kažu građani Makedonije da ih bosanski Dodik neodoljivo podsjeća na Gruevskog, rekao sam im da je to i sam Dodik prepoznao!

Koliko je Bosna i Hercegovina prisutna u Makedoniji govori i veliki interes, koji vlada u Skoplju povodom najavljene zajedničke sjednice Vlade Republike i Makedonije i Vijeća ministara BiH u Skoplju 12. marta ove godine. Možda je to i jedinstvena prilika da čelni ljudi Bosne i Hercegovine dožive makedonsku različitost i uvjere se, kako se upravo kroz ujedinjenost u različitostima može puno više učiniti i postići za svoju zemlju. Makedonija je svjež i uvjerljiv primjer toga. Makedonija je građanska država i zbog toga bi bilo korisno da sa Vijećem ministara BiH dođu i pojedini članovi Predsjedništva BiH (barem predsjedavajući), da vide kako izgleda građanska država na djelu i kako to radi nova makedonska Vlada čiji je slogan „Vlada za građane“.

A sada nešto i o pregovorima Makedonije sa Grčkom u vezi spora oko imena. Radi se o historijskom dogovoru, koji je na pomolu. Oba premijera, grčki Aleksis Cipras i makedonski Zoran Zaev,  su vođenje svojih država preuzeli u najtežim trenucima. Obojica nemaju hipoteke i odgovornosti zašto to pitanje nije riješeno u proteklih 26 godina. Geografska odrednica ispred imena Makedonija može predstavljati kompromis za obje države. Pitanje identiteta i jezika nije i ne smije biti predmet pregovora. Poruka pregovora je, da se i najteža pitanja mogu rješavati ako su pravi sagovornici, koji ne treba da podilaze javnom mnijenju, nego da gledaju i osiguraju budućnost svojih država i građana. Obje države pripadaju istom civilizacijskom krugu, jer aspiracije Makedonije vezane su punopravno članstvo u NATO i EU, a Grčka je već tamo.

I dok pogled iz Skoplja neizbježno traži poređenja, poruka je jasna, Makedonija ubrzano ide naprijed, dok Bosna i Hercegovina stagnira ili nazaduje. Izbori su blizu. Nadajmo se, da će poslije oktobarskih izbora i BiH krenuti stopama Makedonije. Duh Makedonije i njenog premijera Zaeva je već prisutan u BiH i regionu!

 

*Doc. dr. Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana

 

NV / NAP

Na vrh