Fontana>>

Polen kao dokaz: Sitni prah svuda oko nas

Kad se spomene polen, prvo čega se ljudi sjete jeste sitni prah koji je u proljeće svuda oko nas. Za one koji su skloni alergijama, polen može biti vrlo problematična pojava. Polen, za koji možemo reći da predstavlja spolne ćelije svakog cvijeta, za najveći dio biljnog svijeta ima vitalan značaj

4. Mar 2016. | 16:00 | Haris Gatalo
54796

Pomoću polena se biljke razmnožavaju i održavaju u životu. Sjeme koje proklija u zemlji nakon što padne s grane, omogućava nastavak biljne vrste kojoj pripada. Na gornjoj strani muškog reproduktivnog organa smještenog u sredini cvijeta, koji se pojavljuje prije sjemena, postoji skup ćelija koje se svojim izgledom razlikuju od općeg izgleda cvijeta, ali koje u sebi sadrže cijelu genetsku građu buduće biljke. Ove skupine muških reproduktivnih ćelija, naredbom Vlasnika beskrajne moći, oplođuju cvijet na kojem se nalaze ili druge cvjetove iste biljne vrste do kojih dolaze posredstvom vjetra, muha, kukaca, mrava, leptira, pčela ili na druge načine.

Nakon perioda cvjetanja nestaje potreba za polenom, pa ga se i ne može vidjeti u prirodi. Životni vijek polena pokazuje različitost u odnosu na različite biljne vrste kojima pripada, onako kako sama vrsta polena zavisi od vremena oprašivanja i biljne vrste na kojoj se nalazi. Usto, životni vijek polena zavisi i od okolinskih faktora te vremenskih uvjeta tokom određenog godišnjeg doba. Prosječan životni vijek polena je 30 do 40 dana. I dok najkratkovječniji polen traje samo pola dana, najdugovječniji polen živi 56 dana. Ranije se polen smatrao isključivo reproduktivnim biljnim organom, ali su naknadna istraživanja pokazala da je polen izvor kvalitetnih prehrambenih tvari i važna sirovina za proizvodnju lijekova. Kao što je slučaj i s drugim stvorenjima u kosmosu, i ove male biljne strukture vjerovatno posjeduju mnoštvo osobina koje tek treba otkriti.

Palinologija (grč. παλύνω, palunō, palunein – oprašivati + λόγος, logos – nauka, znanje, učenje) je nauka o polenovim zrncima, a ovaj su naziv prvi put upotrijebili Hyde i Williams 1944. godine. Tokom nekoliko posljednih godina sudska palinologija (nauka korištenja cvjetnog praha, spora, polena i sjemenki u okviru sudske medicine) dobija sve više na značaju u okviru forenzike, odnosno u rješavanju policijskih slučajeva. Riječ je o procesu tokom kojeg se polen i spore pronađene na dokaznim materijalima uspoređuju s ranije klasificiranim grupama polena, što u konačnici pomaže istražnim organima u rasvjetljavanju određenih slučajeva. Korištenjem ove tehnike do sada su rasvijetljeni mnogi slučajevi krađa, ubistava, posjedovanja ilegalnih supstanci i krijumčarenja umjetninama. Institucija s najviše iskustva u ovoj oblasti je novozelandski Institut za geologiju i nuklearne znanosti.

Polen se nalazi gotovo svuda oko nas. Ponekad okolnosti određenog policijskog slučaja zahtijevaju prikupljanje i analizu polena. Pomoću polena prikupljenog s mrtvog tijela ili mjesta zločina, sudski palinolozi, koristeći se podacima o prirodnoj lokaciji određene vrste polena, nastoje ustvrditi eventualnu vezu između osumnjičenih lica, dokaznog materijala i mjesta zločina. Prikupljeni polen se uspoređuje s ranije izrađenom kartom polena, čime istražitelji u nekim slučajevima dolaze do podataka od veli Kad čovjek spozna da naizgled jednostavne pojave i svijet oko njega nije nešto što je obično i beznačajno, kad uspije razumjeti njihov jezik i shvatiti da je svaka stvar zaseban svijet, imat će mogućnost da mnogo bolje razumije pojave oko sebe kog značaja za njih. Ilustracije radi, sudski palinolozi u slučaju ubistva sakupit će blato s tijela žrtve i probati odrediti vrstu polena koji se nalazi u njemu. U slučaju da istražitelji ustvrde da se u smjesi blata nalaze tragovi rijetkog polena koji pripada određenoj biljnoj vrsti te da je tijelo pronađeno u području na kojem ne rastu takve biljne vrste, ovaj ih nalaz može navesti na zaključak da je tijelo preneseno na drugu lokaciju nakon što se desio čin ubistva.

Tokom slučaja koji se desio na Novom Zelandu policiji je prijavljena krađa motora. Nakon neophodnog posmatranja mjesta odakle je motor ukraden, policijski službenici su pokrenuli potragu. Nakon određenog vremena motor je pronađen napušten na obližnjem brdu. Na drugoj lokaciji policija je privela osobu osumnjičenu za krađu motora. U toku ispitivanja osumnjičeni je izjavio da nikad nije bio u mjestu u kojem je motor prvo ukraden. Istražitelji su primijetili da se na obući osumnjičenog nalazi određena količina blata. Upitan za objašnjenje odakle blato na njegovoj obući, osumnjičeni je izjavio da se fabrika u kojoj radi nalazi na zemljištu koje obiluje blatom. Nakon date izjave, istražitelji su uzeli uzorke blata s njegove obuće, mjesta na kojem je pronađen motor, mjesta odakle je ukraden i mjesta u kojem se nalazila fabrika u kojoj je radio. Uzorci su odneseni na laboratorijsku analizu. Rezultati ispitivanja pokazali su da se polen u uzorku blata s obuće slaže s vrstom polena koja pripada biljnoj vrsti vrlo rasprostranjenoj u mjestu u kojem se desilo krivično djelo, te da spomenuta vrsta polena ne odgovara biljnim vrstama koje su rasle u području u kojem je fabrika. Nakon što su mu predstavljeni ovi dokazi, priznao je izvršenje krađe.

I kako je jednom prilikom izjavio sudski istražitelj Edward Locard, “svaki kontakt ostavlja određeni trag”, tako i u svakom policijskom slučaju izvršitelj djela nesvjesno ostavlja nešto što mu pripada na mjestu izvršenja djela ili sa sobom odnosi nešto što pripada tom mjestu. Također, sve što postoji u prirodi, specifičnim jezikom obavlja funkciju svjedoka. Iz tog je razloga vrlo važno da sudski istražitelji znaju temeljito “pročitati” mjesto zločina i osluhniti jezik prirode koja ima mnogo toga za reći.

Kad čovjek spozna da naizgled jednostavne pojave i svijet oko njega nije nešto što je obično i beznačajno, kad uspije razumjeti njihov jezik i shvatiti da je svaka stvar zaseban svijet, imat će mogućnost da mnogo bolje razumije pojave oko sebe. I sigurno je da sva živa i neživa bića u prirodi imaju višestruke dužnosti, od kojih neke poznajemo, a neke ne. Stvoritelj nije stvorio ništa uzalud. Zato će oni koji znaju pogledati u dubinu stvari pronaći mnoge poruke koje priroda neprestano šalje.

Oznake: >

Na vrh