Popov: Repriza susreta bh. i srbijanskih zvaničnika, otvorena pitanja i dalje ostaju

5. Dec 2017. | 20:44 | NV
aleksandar popov

Članovi Predsjedništva BiH sutra putuju u Beograd ali, po svemu sudeći, praznih ruku kada je riječ o prijedlogu razgraničenja sa Srbijom, ali i ostalim otvorenim pitanjima.

Politolog Aleksandar Popov, direktor novosadskog Centra za regionalizam u razgovoru za novinsku agenciju Patria kaže da “njegov stav da je dobro kada se razgovara i da je dobro kad se sastaje i kada dolazi do susreta jer to doprinosi relaksaciji odnosa”.

“Razgovori doprinose da se neki problemi  rješavaju, međutim, kad je riječ o ovoj posjeti ja prosto imam utisak da posmatram reprizu jednog događaja koji se desio prije dvije i po godine. Situacija je slična kada je došlo do posjete prije dvije i po godine, a nakon incidenta u Potočarima prema tadašnjem premijeru Aleksandru Vučiću, a sada posjeta nakon “incidenta” koji je napravio član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Oba puta je ta posjeta bila u funkciji smirivanja tenzija. Ali, između toga se opet desilo zaoštravanje, pa smirivanje, to se nama ciklično dešava i sad sve počinje da liči jedno na drugo”, kaže Popov.

S druge strane ako suštinski pogledamo karakter te posjete onaj radni dio iz pregleda onoga što je dogovoreno na ranijim susretima i o čemu je bilo riječi prilikom sjednice zajedničkih vlada, lako je zaključiti da se ništa nije uradilo.

“Tu su potpisani i protokoli o zaštiti životne okoline, o kulturnim spomenicima o energetici, onda prilikom posjete predsjednika Vučića Sarajevu bilo je riječi  o infrastrukturnim projektima, obnovi mostova, o granicama. Čak je optimistično rečeno da će do kraja godine da se riješi pitanje granica i da će to biti veliki doprinos EU integracijama i dokaz kako se neke stvari mogu rješavati i sad kada ja pogledam taj spisak malo je od toga urađeno. Zapravo dobro bi bilo kada bi svaki ovaj sastanak počeo komentarima šta se desilo između dva sastanaka. Znači, imali smo sastanak prije dvije godine, dogovorili to i to, hajde da vidimo šta je od toga urađeno. A, ne svaki put se ispočetka spominju ista pitanja i iste teme se vrte u krug. Nešto se djelomično pokrene, ali se vrtimo u krug”, kazao je ovaj ugledni srbijanski politolog za NAP.

Popov pojašnjava da je “lakše tako – da se drže ta pitanja otvorenim jer onda može kad nekom zatreba u izbornoj kampanji potegnuti neko od tih pitanja”.

“Slično je to i u odnosu Srbije i Hrvatske i Srbije prema BiH i Hrvatske prema BiH tako da je to njima zgodno i na taj način se homogenizuje biračko tijelo i ne govori se više o tome kolika je plaća, da li ima hljeba, kolika je korupcija, kreće priča o tim stvarima i to je matrica na koju smo se svi navikli. A, to je najgore od svega”, ističe Popov.
U ovim odnosima očekuje se i reakcija Međunarodne zajednice.

“Imamo nagovještaj da će SAD sada daleko više da se angažuje u regionu jer je do sada bila zabavljena drugim poslovima, a što će natjerati i EU da bude aktivnija ovdje i da daleko ozbiljnije ne samo priča o evropskoj perspektivi Balkana, nego jednostavno da bude prisutna tu, da se rješavaju te reforme. Ništa 2025. godina ne znači za Srbiju i Crnu Goru ako se dotle ne promijene neke stvari i unutar ovih zemalja, a i u regionu u cjelini. Dokle god naši političari mogu da igraju ove igre, oni će ih igrati i sva otvorena pitanja će se vrtjeti u krug. Umjesto da apsolviramo jedno po jedno pitanje i kada ih više ne bude onda ćemo otvorenije moći govoriti i o 90-tim, a ne da svaka presuda donese turbulencije na kub, da Kolinda trči u Savjet bezbjednosti da se žali na Haag, a nepravde nije bilo kada je Mladić osuđen ili kada je Gotovina oslobođen, a provstepeno je dobio 24 godine. To počinje da živcira i ove u međunarodnoj zajednici. To može da izazove još jedno krizno žarište u Evropi, jer mi smo tu, mi smo dio Evrope. Ali, negdje su stvari otišle predaleko, posebno tu mislim na BiH, jer stvari je teško vratiti u normalu, jer su se političari osilili. Visoki predstavnik ne primjenjuje svoja Bonska ovlaštenja, Savjet za implementaciju mira (PIC) više nije tako aktivan, sada imamo Rusiju koja udara kontru posebno kada je riječ o RS-u. Tako da su stvari daleko komplikovanije”, ističe Popov.

Veliku ulogu u problemima u BiH svakako imaju i lideri.

“Ti nacionalni lideri svoju naciju su homogenizovali oko sebe. Pojavljuju se kao glavni zaštitnici svoje nacije, pa se udar na Milorada Dodika tumači kao udar na cijelu Republiku Srpsku, a to šta on radi svom narodu uopće nije bitno, jer ih zamajava s velikim temama, čuvati RS itd., a to da li narod ima hljeba, kolika je korupcija i ko koga potkrada više nije bitno niti tema, nego referendum. Čović prijeti i govori o trećem entitetu i boljem položaju Hrvata u Hercegovini, a Izetbegović kao brani Bošnjake od udara nacionalista, a sad je to i presudom dokazano u Hagu. To su igre bez granica koje čine samo njima dobro, oni se igraju našim životima”, ističe Popov dodajući da se ne vidi način kako izaći iz tog začaranog kruga.

“U svim našim državama, ne govorim o Srbiji jer mi nemamo pravu ljevicu ovdje je to lažnjak, ali uzmimo BiH, Hrvatsku, Crnu Goru tamo su se izmijenjale sve vlasti od socijaldemokrata, centra i nacionalističkih stranaka, ali stanje je isto. I jedni i drugi i treći su sve radili jednako. I kad vidite tu priču i sagledate je onda ne znate za koga glasati. Tu se sada osjeća nemoć običnog čovjeka da bilo šta promijeni, osim da pokuša izaći na ulice, ali brzo se istopi  i ta energija”, zaključuje Popov.

 

NV / NAP

Na vrh