Premijer Libana podnio ostavku iz Saudijske Arabije: Iran širi zlo u regionu

4. Nov 2017. | 19:33 | NV
hariri

Premijer Libana Saad Hariri dao je danas ostavku za vrijeme posjete Saudijskoj Arabiji, što je iznenađujući potez koji uvodi Liban u nesigurnost u vrijeme pojačanih regionalnih tenzija, prenosi Beta.

To je bila druga ostavka Haririja na mjesto premijera Libana u zadnjih deset godina, podsjeća portal Al Masdar.

U obraćanju prenošenom preko televizije u Rijadu, Hariri je osudio Iran i libanski proiranski Hezbollah, rekavši da se miješaju u arapske poslove, i zaprijetivši da će “biti odsječene iranske ruke u regionu”.

“Zlo koje Iran širi u regionu će se vratiti”, rekao je Hariri, optuživši Teheran da širi haos, razdor i razaranje.

Hariri je krajem prošle godine postao premijer i predvodio je vladu nacionalnog jedinstva sa 30 ministara u kojoj su bili i članovi šiitskog Hezbollaha. Sa druge strane, predsjednik Libana dolazi iz redova kršćana, a izbor bivšeg generala Michela Aouna na tu poziciju dogodio se nakon dogovora koji je postigao sa Hezbollahom i stoga se smatra da je predsjednik Libana blizak Hezbollahu. Inače, takav raspored snaga u libanskoj politici rezultat je i političkog sistema u kome, na primjer, premijer mora biti sunit, predsjednik kršćanski Marionit, a predsjednik parlamenta dolazi iz reda šiita, dok njihovi zamjenici dolaze iz redova pripadnika grčke pravoslavne crkve.

O ostavci premijera oglasio se i predsjednik Libana. Michel Aoun je na svom Twitteru napisao da ga je Hariri informisao o svojoj odluci putem telefona i to prije nego će podnijeti ostavku te dodao da će o razlozima njegove ostavke razgovarati kada se premijer vrati iz Saudijske Arabije u Liban.

Vlada koju je vodio Hariri je u mnogome uspjela da zaštiti Liban od posljedica rata u susjednoj Siriji i da primi milione izbjeglica iz te zemlje. Međutim, ta vlada je duboko podjeljena između onih koji su lojalni Saudijskoj Arabiji, predvođenih sunitskim muslimanom Haririjem, i onih koji su lojalni Iranu, a predstavlja ih Hezbollah.

Očekuje se da će današnja ostavka Haririja naglo podići napetost u Libanu. On je u svom govoru sugerisao da se boji za svoj život i da je atmosfera u Libanu slična onoj prije ubistva njegovog oca, premijera Rafica Haririja 2005. godine.

Nekolicini članova Hezbollaha je suđeno u odsustvu za to ubistvo u specijalnom tribunalu za Liban koji su u Hagu osnovale UN. Hezbollah je porekao umješanost i optužio Izrael da stoji iza ubistva. Jedna druga komisija UN-a koja istraživala ovo ubistvo prije optužbi da iza ubistva stoji Hezbollah, zaključila je da iza ubistva ipak stoji sirijska vlada Bashara al Assada. Svi optuženi u ovim istragama su odbacili takve tvrdnje.

Libanski Al Manar prenosi da su se saopštenjem oglasile i sigurnosne strukture Libana u kome su odbacile tvrdnje da premijeru države prijeti likvidacija.

Saad Hariri je danas rekao da politika Hezbollaha stavlja Liban u središte oluje. “Hezbolah je bio u stanju protekloj deceniji da nametne status quo u Libanu preko svog oružja uperenog u grudi Sirijaca i Libanaca”, rekao je Saad Hariri.

Početkom ove sedmice saudijski ministar za poslove u Zalivu Thamer al-Sabhan je oštro kritikovao Hezbollah i pozvao na rušenje te organizacije, obećavajući u intervjuu za libansku TV stanicu MTV “zaprepašćujući razvoj događaja” u narednim danima. Taj ministar se ove sedmice s Haririjem sastao u Saudijskoj Arabiji.

Hariri se iznenada tamo vratio u petak i danas dao iznenađujuće saopštenje o svojoj ostavci.

Al-Sabhan je na Twitteru sastanak s Haririjem opisao kao dug i plodan, dodavši i da su rezultat sporazumi o mnogim pitanjima koji se tiču Libanaca.

On je u twittovima kritikovao Vladu Libana što toleriše kritike Hezbollaha na račun Saudijske Arabije, a ranije rekao da moraju biti kažnjeni oni koji sarađuju s Hezbollahom.

Napadi na Hezbollah dolaze poslije novih sankcija SAD protiv te organizacije.

Inače, Liban je država sa površinom od svega 10 452 kvadartna kilometra sa popuplacijom većom od 6 miliona. Prema različitim procjenama broj sunita i šiita je izjednačen i kreće se oko 27%, kršćanski Marioniti broje oko 20% populacije, pripadnici grčke pravoslavnce crkve oko 8, Druzi čine 5,6% stanovništva, a ostatak otpada na druge vjerske sekte i etničke grupe.

Liabn potresaju različiti sukob, a u najvećoj mjeri mnogi sukobi su odraz sveukupnih odnosa na njenim granicama, odnosno prelijevanja problema iz Sirije i Izraela sa kojim ova država graniči.

 

NV / Beta / AMN / Al Manar

Na vrh